15. 09. 2015.

Održana je 81. IFLA konferencija ili Svi smo jedno pleme pod nebom

20687854321_9975502753_k

Kada otputujete u 8.792.60 kilometara udaljeni grad na kontinentu na kojem nikada niste bili, očekujete da će tamo biti drugačije od svega što poznajete – i drugačije i jest! A opet, dogodi se nešto što vas podsjeti da se i tamo možete osjećati kao kod kuće. To nešto je govor, bolje rečeno priča Gcine Mhlophe, poznate južnoafričke glumice, pripovjedačice i aktivistkinje ispričana na svečanosti otvorenja 81. IFLA-ine konferencije u Cape Townu, Kaapstadu ili //Hui !Gaebu (odaberite ime na engleskome, afrikaans ili na Khoi san jeziku).

Gcina Mhlophe, Tkanje afričke priče

U svoje tkanje afričke priče (Weaving the African story) Gcina je unijela toliko strasti, duboke mudrosti, spojila nespojivo i dotakla nas riječima: Sav život na Zemlji je nastao ovdje… iako ste otišli, vaša duša se sjeća. Vi ste ovdje kod kuće … Za sudionike toga skupa bio je to uvod u afričku priču koji se ne zaboravlja!

IFLA -WLIC, Cape Town, Južnoafrička Republika, 15.- 21. kolovoz, 2015.

Tema: Dinamične knjižnice: Pristup, razvoj i preobrazba

Službeni program 81. IFLA-ine konferencije je u pet dana trajanja nudio gotovo beskrajnu ponudu plenarnih i paralelnih izlaganja http://conference.ifla.org/ifla81/programme povezanih zajedničkom temom Dinamične knjižnice: Pristup, razvoj i preobrazba (Dynamic Libraries: Access, Development and Transformation). Na kongresu je sudjelovalo više od 3.000 delegata iz 105 zemalja svijeta, među njima su po prvi puta školski knjižničari Hrvatske imali svoju predstavnicu. Budući da je na konferenciju došla kao članica IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice, predavanja, sastanci i događaji koji su imali prednost bili su oni povezani sa školskim knjižničarstvom.

Aktivnosti Sekcije za školske knjižnice
Za vrijeme IFLA-ine konferencije održana su dva formalna sastanka Sekcije, kao i jedan zajednički sastanak sa Sekcijom za zdravstvene i bioznanstvene knjižnice. Sekcija je organizirala i predkonferenciju za školske knjižničare, a jedan neformalni sastanak održan je tijekom večere u restoranu Mama Africa.

Predkonferencija za školske knjižničare, 13.-14. kolovoz 2015.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Uobičajeno je prilikom održavanja ovako velikih stručnih skupova iskoristiti koncentraciju stručnjaka u zemlji domaćinu i cijeloj regiji organiziranjem različitih pratećih događaja – pred i post konferencija.

Sekcija za školske knjižnice, u suradnji sa Sekcijom za informacijsku pismenost, Društvom knjižničara Južnoafričke Republike i zakladom Bookery je 13. i 14. kolovoza 2015., neposredno pred početak 81. IFLA-inog kongresa, organizirala je dvodnevni stručni skup pod nazivom Školske knjižnice i vođeno istraživanje: sagledavanje situacije i poduzimanje akcije (School Libraries and Guided Inquiry: Taking Stock and Taking Action).

Prvoga dana održana su uvodna izlaganja, predavači su bili Ross Todd iz SAD-a i Lyn Hay iz Australije. Drugoga su dana održane radionice u dvije odvojene grupe s različitim temama: Vođeno istraživanje i Školske knjižnice kao snaga učenja i podučavanja 21. stoljeća. Skup je osim stručnjaka iz cijelog svijeta okupio 93 sudionika, uglavnom školske knjižničare zemlje domaćina i okolnih zemalja uz ponekog putnika iz daleka.

Komentari sudionika na održana predavanja bili su pozitivni, ali su komentari domaćih knjižničara na stanje školskih knjižnica u Južnoafričkoj Republici bili kritički obojeni. Razlozi za iskazano nezadovoljstvo su opravdani: oko 79% javnih škola nema funkcionalnu knjižnicu, samo 13% ih ima knjižnični prostor, ali nema knjiga, nema knjižničara. Zbog toga i postoje zaklade kao što je Bookery koje nastoje javnim akcijama prikupiti knjige za školske knjižnice jer su uvjerene da su školske knjižnice bitna potpora boljem obrazovanju učenika.

Bibliobus koji uslugom pokušava nadomjestiti nedostatak školskih knjižnica

Zasigurno nadilazi dosege ovoga teksta ukazati na uzroke takvoga stanja školskog knjižničarstva u Južnoafričkoj Republici, ali i okolnim zemljama koje u mnogome dijele sličnu sudbinu. Brojni razlozi se kriju u slabostima samoga sustava, koji, kao uostalom i mnogi sustavi tzv. razvijenih zemalja, ne brine dovoljno o kvaliteti javne usluge, a u skladu s time niti o omogućavanju jednakih uvjeta obrazovanja za sve. Ono što na afričkom kontinentu probleme čini još daleko složenijim su sveprisutni tragovi kolonijalnih vremena. Teško je racionalizirati i imenovati što je sve u afričkom biću duboko ranjeno i zašto su tako česta različita kriva srastanja, ali velike razlike u bogatstvu, društvenom statusu i pristupu obrazovanju i dalje su bolno primjetne.

Ne treba zaboraviti ni činjenicu da Južnoafrička Republika, čak i u žestokoj konkurenciji tužnih priča toga

kontinenta, zauzima posebno mjesto: oduzimanje zemlje domicilnom stanovništvu, stotine godina ekonomskog iscrpljivanja i, do prije samo dvadesetak godina, mjesto radnje neshvatljivih rasnih podjela u kojima je pojam klasifikacije doživio neslućene upotrebe!

Kolegama i kolegicama iz Južnoafričke Republike želimo uspjeh u izgradnji mreže kvalitetnih školskih knjižnica, a kao knjižnična zajednica možemo razmotriti i mogućnosti pružanja profesionalne potpore tim aktivnostima.

Sastanak Sekcije za školske knjižnice, 15. kolovoza 2015.

Sastanku su prisustvovali: Barbara Schultz-Jones, predsjednica (SAD); Dianne Oberg, tajnica (Kanada); Judy O’Connell (Australija); Albert Boekhorst (Brazil); Joanne Plante (Kanada); Verena Lee (Singapur); Rei Iwasaki (Japan); Lesley Farmer (SAD); Karen Gavigan (SAD); Valerie Glass (Francuska); Randi Lundvall (Norveška); Annike Selmer (Norveška); i Vanja Jurilj (Hrvatska).

Odsutni članovi: Nancy Achebe (Nigerija); Tricia Adams (UK); Lisa Astrom (Švedska); Mireille Lamouroux (Francuska); Luisa Marquardt (Italija); Danielle Martinod (Francuska) i Ivanka Stričević (Hrvatska).

Sastanak je bio otvoren za javnost i na njemu je sudjelovalo i devetero promatrača, uglavnom školskih knjižničara zemlje domaćina i okolnih zemalja.

Glavne teme sastanka:

predstavljanje revidiranih Smjernica za školske knjižnice na kojima se radilo posljednje dvije godine, odobrene su od strane Profesionalnog vijeća IFLA-e i dostupne na službenim mrežnim stranicama Sekcije: IFLA School Library Guidelines
predstavljanje knjige Smjernice globalne akcije za školske knjižnice – knjiga je rađena u suautorstvu Barbare Schultz-Jones i Dianne Oberg uz radove 35 autora iz Australije, Kanade, Etiopije, Francuske, Malazije, Norveške, Poljske…
izbor novog predsjedništva Sekcije: Lesley Farmer – predsjednica; Annike Selmer – tajnica i Albert Boekhorst -informacijski dužnosnik.

Sastanak Sekcije za školske knjižnice, 18. kolovoza 2015.

Na drugom sastanku članovi Sekcije su razgovarali o mogućim poboljšanjima komunikacije sa školskim knjižničarima, Albert Boekhorst je zadužen za održavanje mrežnih stranica Sekcije, SCHOOL-L listserv, Facebook profila, Twittera i LinkedIna, a Valerie Glass i Lesley Farmer će održavati blog.

Najavljene su i aktivnosti vezane uz IFLA WLIC konferenciju 2016. u Columbusu, Ohio: planiran je zajednički sastanak sa Sekcijom za pismenost i čitanje i Sekcijom za dječje knjižnice.

Dogovorena je i uspostva suradnje sa školskim knjižničarima Poljske vezano uz IFLA WLIC konferenciju 2017. godine u Vroclavu.

Nakon odustajanja Lise Astrom od organizacije polugodišnjeg sastanka članova Sekcije, ponuđeno je da se susret održi u travnju 2016. u Zagrebu, u Hrvatskoj!

Naglasci IFLA-e 2015.

Kao jedno od velikih postignuća istaknuta je Lyonska deklaracija koja do sada ima 585 potpisnika.

Predstavljen je i novi Strateški plan 2016.-2021. čiji cjeloviti tekst možete pronaći na: IFLA Strategic Plan 2016-2021 .

Iz priložene se Strategije može iščitati da je knjižničarska zajednica svjesna promjena u svijetu koji nas okružuje, ali da i u njima pronalazi načine za isticanje značaja knjižnica i knjižničara – potpuno na tragu naslova svoga nekadašnjega izvješća izbjegava biti preplavljena plimom ostajući na vrhu vala!

Za kraj

Možda do sada nije bilo niti uobičajeno niti često da jedan školski knjižničar sudjeluje na stručnome skupu ovakvoga značaja. Takve navike bi se morale promijeniti, jer upravo kroz komunikaciju s razvijenijim i manje razvijenim sustavima od našeg krije se naša prilika za rast, prava mjera davanja i uzimanja. Školski knjižničari Hrvatske imaju znanja i iskustva vrijedna razmjene s drugim školskim knjižničarima, imaju i znanja i postignuća vrijedna da budu predstavljena široj knjižničnoj zajednici, ali imaju i veliki prostor za razvoj. Samo u stalnom dodiru s novim idejama, drugačijim iskustvima i saznanjima krije se mogućnost za rast – Hesseovim riječima rečeno Uske i sputane Duh nas svijeta neće, stupanj po stupanj diže nas i širi…

I za kraj, ali zasigurno ne i najmanje važno, zahvaljujem Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta i Nakladi Ljevak na financijskoj potpori koja mi je omogućila odlazak na ovaj kongres i jedno neponovljivo profesionalno i osobno iskustvo. Zahvaljujem i Turističkoj zajednici Grada Zagreba i tvrtki Paprenjak jer su svojim darovima omogućili da i u toj dalekoj zemlji osjete i našu slatkoću i naše srce.

Hvala/Siyabonga!

Vanja Jurilj