Prijavljen je projekt informacijske pismenosti Školska knjižnica za učenika 21. stoljeća

Hrvatska udruga školskih knjižničara kao provoditelj projekta uz potporu Centra za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje Sirius kao administrativnog voditelja, nositelja projektne aktivnosti Srednju školu “Jure Kaštelan” Omiš i projektnih partnera OŠ Jurja Habdelića i OŠ Nikole Hribara iz Velike Gorice i Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole iz Zadra, izradila je i na raspisani natječaj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Unaprjeđenje pismenosti – temelj cjeloživotnog učenja prijavila projekt Školska knjižnica za učenika 21. stoljeća.

U izradi sadržaja programa radile su Ivana Perić, OŠ Petra Preradovića, Zadar; Goranka Braim Vlahović, OŠ Jurja Habdelića, Velika Gorica; Monika Meštrović, OŠ Nikole Hribara, Velika Gorica; Danijela Riger Knez, Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola,  Zadar i Vanja Jurilj, OŠ Antuna Mihanovića, Zagreb. Stručnu i savjetodavnu pomoć pri izradi projekta pružila nam je prof.dr. sc. Ivanka Stričević.

Na pripremi projektnih aktivnosti i popratne dokumentacije radili su Danijel Bićanić, Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje Sirius i Vanja Jurilj, Hrvatska udruga školskih knjižničara. 

Svrha i opravdanost projekta

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/2014) određuje obrazovanje i znanost kao razvojne prioritete Hrvatske jer joj jedino oni „mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta“. Isti dokument prepoznaje koncept cjeloživotnoga učenja „kao temelj obrazovanja koji potiče pojedinca iz bilo koje dobne skupine da uči, omogućuje mu stalan pristup obrazovanju i priznavanje različitih oblika učenja.“

Prema važećim nacionalnim (NOK) i međunarodnim dokumentima (UNESCO-ov i IFLA-in manifest) školska je knjižnica ključna sastavnica poučavanja i učenja u školi. Cilj djelatnosti školske knjižnice je promicanje informacijske pismenosti koju u 21. stoljeću, prema UNESCO-ovoj definiciji (Horton, Forest W., Jr. 2008. Understanding Information Literacy: A Primer) definiramo kao krovnu pismenost  koja u sebi uključuje sve druge. U najnovijim promišljanjima znanstvenika (Mackey, Thomas P.;  Jacobson, Trudi E. 2011. Reframing Information Literacy as a Metaliteracy. College and Research Libraries 72/1. 62-78.) zamjenjuje ju metapismenost koja predstavlja sklop vještina informacijske pismenosti primijenjen u digitalnom okruženju.

U skladu s potrebama vremena i svoga temeljnog poslanja, na prijedlog i uz suradnju školskih knjižničara, izrađen je i fakultativno se provodi program knjižnično-informacijskoga opismenjavanja i poticanja čitanja u osnovnoj školi (HNOS, 2006.). Informacijsko okruženje se mijenja, kao i načini učenja. Stoga je postojeći program knjižnično-informacijske pismenosti za učenike osnovnih škola potrebno osuvremeniti, a za učenike srednjih škola izgraditi u cijelosti. Osnovnoškolski knjižničari, koji već godinama provode postojeći program (uključuje čitalačku, knjižničnu i informacijsku pismenost), i srednjoškolski knjižničari, koji samostalno i improvizirajući provode neku vrstu knjižnično-informacijskoga i  medijskoga opismenjavanja, uočili su slične slabosti naših učenika koje je otkrilo i međunarodno istraživanje (The International Computer and Information Literacy Study) 2013. godine: slabo razvijene sposobnosti kritičkoga mišljenja, nepoznavanje etičkih normi kod preuzimanja informacija (citiranja, navođenja literature). Tome možemo pridodati i:  nedovoljno korištenje raznolikih izvora informacija i znanja (klasičnih, digitalnih, vizualnih, online), slabo vladanje osnovnim alatima za oblikovanje i prezentaciju teksta (MS Word i MS Power Point), nepoznavanje načela poslovne komunikacije u raznim modalitetima (razgovor za posao, e-pošta) i nisku razina bontona u virtualnom okruženju (društvene mreže i sl.)…

Identificirajući probleme i potrebe učenika s kojima se školski knjižničari svakodnevno susreću, nastala je ideja o razvoju kurikuluma koji bi bio u skladu s novim konceptima informacijske pismenosti, ali i novim pedagoškim paradigmama vezanim uz učenje pri čemu se razvijaju vještine cjeloživotnog učenja. Potrebe današnjih učenika koje proizlaze iz promjena u informacijskom okruženju i novih načina prijenosa, stvaranja i dijeljenja informacija, određuju školske knjižnice kao mjesto koje osigurava odgovarajuće izvore, ali i razvija kompetencije učenika potrebne za pristup, vrednovanje, stvaranje i dijeljenje u novom medijskom i digitalnom prostoru. Stoga je naziv našeg projekta Školska knjižnica za učenika 21. stoljeća.

Školska knjižnica za učenika 21. stoljeća

Projekt Školska knjižnica za učenika 21. stoljeća koncipiran je i provodio bi se kroz tri modula: Pristup informacijama; Vrednovanje informacija; Stvaranje i dijeljenje informacija. Svi moduli sa svojim sadržajima čine jedan cjelovit program informacijske pismenosti jer se svi temelje na pristupanju informacijama i postupanju s njima, a promjena formata medija i mogućnosti kolaborativnog učenja u digitalnom okruženju daju pismenosti novu kvalitetu koju možemo nazvati metapismenost ili informacijska pismenost za digitalno doba.

Modularni pristup je odabran jer, uz manje prilagodbe, omogućava poučavanje svih sadržaja na različitim odgojno-obrazovnim razinama. U školama, tj. školskim knjižnicama – partnerima program će biti proveden sa svim uzrastima učenika osnovnih škola i svim uzrastima učenika srednjih škola i to s učenicima koji se školuju i po gimnazijskom i programu strukovnih škola. Predviđene strategije poučavanja u izvannastavnim aktivnostima su: suradničko učenje, vođeno istraživačko učenje, problemska nastava, rad u malim skupinama i parovima, otvoreni dan, raspravišta i rad na projektima.

Svrha programa i njegove provedbe je pokazati da sustavno poučavana i primijenjena informacijska pismenost može osnažiti sve učenike, omogućiti im bolji školski uspjeh, ali i osposobiti ih za dalje samostalno i kvalitetno učenje i obrazovanje. Konačni je cilj osposobiti učenike za učinkovito i odgovorno pristupanje informacijama i postupanje s njima te razvoj onih kompetencija koje će mladom čovjeku omogućiti učinkovito učenje u budućem životu neovisno o promjenama tehnologija korištenih u prikupljanju i distribuciji informacija.

Održivost rezultata projekta 

Održivost projekta informacijske pismenosti Školska knjižnica za učenika 21. stoljeća višestruko je zajamčena. Ona je, prije svega, zajamčena samim njegovim konceptom koji obuhvaća različite neophodne preduvjete za njegovu kvalitetu: motivirane i stručne sudionike u izradi i provedbi projekta, kompetentne vanjske suradnike, pažljivo odabrana stručna usavršavanja sudionika u izradi kurikuluma informacijske pismenosti, reprezentativni uzorak za provedbu pilot-projekta, stručnu superviziju i ekipirane i iskusne partnere za provedbu popratnih i administrativnih aspekata projekta. Drugi, veliki, zalog njegovoj održivosti je velika (i do sada neutažena) potreba za suvremenim kurikulumom informacijske pismenosti osmišljenim kao dodatni-izvannastavni i/ili međupredmetni sadržaj u kurikulumima osnovnih i srednjih škola Hrvatske.

Osim izravnog pozitivnog utjecaja na učenike koji će sudjelovati u provedbi pilot projekta informacijske pismenosti, rezultati ovog projekta imat će pozitivan utjecaj na ukupnu školsku populaciju u svim školama partnerima. Nabavljena oprema će se koristiti u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima školskih knjižnica i na taj način doprinijeti kvaliteti ukupnog odgojno-obrazovnog procesa škola partnera.

Tijekom provedbe projekta, osim učenika, sa značajem informacijske pismenosti bit će upoznati i svi članovi učiteljskih vijeća škola partnera. Upoznavanje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa s temeljima informacijske pismenosti smatramo važnim preduvjetom, ne samo za održivost ovoga projekta, nego i za ozbiljnije uključivanje informacijske pismenosti u sve razine poučavanja.

Prilikom provedbe projekta planirana je i izgradnja repozitorija pratećih nastavnih materijala i multimedijalnih sadržaja koji će biti dostupan svim stručnim suradnicima knjižničarima osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske, kao i ostalim učiteljima i nastavnicima zainteresiranim za svoje stručno usavršavanje iz oblasti informacijske pismenosti i/ili njenu primjenu u odgojno-obrazovnom procesu.

Projektom je predviđena i izrada tiskanoga i online priručnika za provedbu informacijske pismenosti u osnovnim i srednjim školama. S obzirom na nepostojanje slične vrste priručnika, smatramo to jednim od najvećih doprinosa i jamaca održivosti cijeloga projekta za budućnost.

Rezultati projekta, iskustva njegove provedbe, stručne recenzije, tiskani i online materijali bit će predstavljeni na dva stručna skupa u Zagrebu i Splitu koja će biti otvorena za stručnu i zainteresiranu javnost. Popratit će ih i pokazne radionice s primjerima implementacije sadržaja projekta.

Dalja promocija rezultata projekta moguća je i na ostalim brojnim redovitim stručnim usavršavanjima školskih knjižničara (županijska stručna vijeća, državni stručni skupovi, samostalni stručni skupovi Hrvatske udruge školskih knjižničara,…) kao i stručnim skupovima ravnatelja škola i ostalih obrazovno-odgojnih djelatnika.

S obzirom na ugled koji školsko knjižničarstvo Hrvatske ima u europskoj i svjetskoj stručnoj zajednici, rezultate projekta je moguće predstaviti i međunarodnoj stručnoj zajednici i tako pružiti mogućnost za njegov dalji razvoj i održivost.

Vanja Jurilj 

Unaprjeđenje pismenosti – Školska knjižnica za učenika 21. stoljeća 19. 4. 2017.