Izložba “Hlapićevih 100 u 100”, na kojoj je u povodu sto godina objavljivanja “Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića” predstavljeno sto izdanja proslavljenog romana Ivane Brlić-Mažuranić iz Fonda Nacionalne i sveučilišna knjižnice (NSK), otvorena je u predvorju te knjižnice.
Time se NSK pridružuje manifestaciji “Hlapić 2013.” koju s ciljem podsjećanja na taj najobjavljivaniji hrvatski roman i poticanja daljnjih istraživanja te njegove međunarodne promocije tijekom cijele ove godine organizira Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti.
Pravo je čudo da je roman o šegrtu Hlapiću ostao popularan i do danas, s obzirom na to koliko je prepreka imao kada je tek izlazio i kakav je težak put prošao, rekao je Berislav Majhut, predsjednik Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti.
Najavio je da će završetak obilježavanja biti 13. listopada, na datum koji se smatra Hlapićevim rođendanom jer je tada, na 1912. Brlić-Mažuranić završila pisanje romana, a deset dana ranije u zagrebačkom Kazalištu Trešnja predstavit će se najvažniji projekti manifestacije kojoj se pridružilo niz obrazovnih, kulturnih i znanstvenih institucija.
Glavna ravnateljica NSK Dunja Seiter-Šverko ocijenila je kako ih Hlapić obvezuje da nastave prikupljati nova izdanja, istraživati i govoriti o novim značenjima tog romana i književnog značaja Ivane Brlić-Mažuranić. Još tragamo za prvim, vrlo rijetkim izdanjem iz 1913., a na izložbi predstavljamo drugo izdanje iz 1922., dodala je.
Roman je prvi objavio Hrvatski pedagoško-književni zbor, a dosad je doživio više od 130 domaćih i inozemnih izdanja i postao najobjavljivaniji hrvatski roman u povijesti domaće književnosti. Prvi prijevod bio je na češki 1930. i to je izdanje izloženo u predvorju NSK, zajedno s pismom autorice upućenom knjižničarki Elzi Kučeratadašnje Kraljevske sveučilišne knjižnice.
Uz 54 izdanja romana na hrvatskom i prijevodima na trinaest jezika, među ostalim, na albanski, bengalski, esperanto, japanski, retoromanski i jezik gradišćanskih Hrvata, u NSK su izloženi svesci kritičkih izdanja sabranih djela Ivane Brlić-Mažuranić, izdanja na CD-u, notni zapisi, tematski časopisi i članci te doktorska disertacija o Hlapiću i spisateljici.
Za izložbu su odabrana izdanja s ilustracijama istaknutih umjetnika, među kojima su i Vladimir Kirin, Josip Vaništa, Đuro Seder, Ninoslav Kunc, Ferdo Kulmer te Ivan Lacković Croata čije su ilustracije i na koricama kataloga te popratnom plakatu izložbe.
Hlapić je odavno prešao granice Hrvatske, ali i književnosti, ušao je u kazališne predstave, priredbe, radioigre za djecu, crtani film, zvučnu knjigu, a za jesen je najavljen i igrani film. Nastavlja živjeti i u 21. stoljeću kroz ‘nove dogodovštine’ putem animirane televizijske i videserije, slikovnica, bojanki, rekla je Dunja Marija Gabriel, jedna od autorica izložbe.
Na otvorenju su prikazani isječci iz dokumentarnog filma “U potrazi za Ivanom” Nane Šojlev, snimljenog na temelju istomene knjige Sanje Lovrenčić te autoričinih pisama, dnevnika i autobiografije.
Izložba će biti postavljena do 17. rujna.