01. 12. 2025.

Crvena kockica tradicije i identiteta: kulturna i javna djelatnost Hrvatske udruge školskih knjižničara

Hrvatska udruga školskih knjižničara osnovana je u proljeće 2002. godine s temeljnom zadaćom kvalitetnijeg promicanja školskog knjižničarstva u svim područjima njegova djelovanja. S obzirom na to da je kulturna i javna djelatnost jedna od specifičnosti školskog knjižničarstva, odnosno velika dodatna vrijednost koju donosi u obrazovni sustav, prirodno je i da značajan dio aktivnosti Hrvatske udruge školskih knjižničara prožimaju upravo aktivnosti vezane uz kulturnu i javnu djelatnost. Te aktivnosti otkrivaju najmanje dvostruku ulogu Udruge: daje vidljivost i priznanje onome što knjižničari rade u svojim školama, a ujedno ih potiče i osnažuje kroz zajedničke aktivnosti na nacionalnoj razini. Treći element tih aktivnosti je internacionalni. Koristeći svoju specifičnu poziciju, Udruga spaja identitetsku, tradicijsku i profesionalnu ulogu u jedinstvenu priču o jednom narodu, njegovoj kulturi i doprinosu koji daje svjetskoj baštini.

Kako bi netko mogao čuvati identitet, mora ga najprije imati

Profesionalna zajednica, koja želi biti čuvar identiteta, mora ga najprije jasno oblikovati. Naziv je svakako polazište, no predstavljanje na međunarodnoj sceni pokazalo je da je za prepoznatljivost potrebno i nešto više: identitet koji govori iznad i izvan jezičnih barijera. Ta se nužnost osobito iskristalizirala uoči sudjelovanja na Svjetskom kongresu školskih knjižničara (IASL-u) u Padovi 2009.

U pripremama je uspostavljena suradnja s poznatim dizajnerom i vizualnim komunikatorom Borisom Ljubičićem, i to s ciljem oblikovanja promotivnih materijala Udruge. Strastveni zagovornik ideje integralnog nacionalnog vizualnog koda, naglasio je potrebu izrade logotipa koji jasno definira ciljeve i poslanje Udruge – njezin identitet.

U stručnim krugovima poznato je da Ljubičić upravo znak i logo vidi kao savršene dizajnerske artefakte, najkonciznije vizualne iskaze određene ideje koja povezuje i spaja sva značenja i vrijednosti iza onoga za što ili koga su dizajnirani.[1] Dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada i priznanja, njegovi su radovi i tekstovi objavljeni u mnogim prestižnim dizajnerskim izdanjima u svijetu, ališiroj javnosti je najpoznatiji po dosljednom zagovaranju hrvatskih kockica. Riječ je o suvremenom i reprezentativnom izrazu hrvatskog identiteta.

Stoga je Boris Ljubičić bio prava osoba za definiranje vizualnog jezika Hrvatske udruge školskih knjižničara. Projekt oblikovanja logotipa započeo je 2009., a dovršen je 2010. godine, predstavljanjem na otvorenju 22. Proljetne škole školskih knjižničarau Zagrebu. Kao službeno rješenje usvojen je znak u kojem se crvenoj kockici, simbolu hrvatskog identiteta, pridružuje stilizirana knjiga, univerzalni znak znanja. Tradicija i znanje spojeni u jednom znaku postaju identitet koji odražava profesionalne ciljeve i temeljne zadaće Udruge.

Slika 1. Logo Udruge

Tako je logotip Hrvatske udruge školskih knjižničara ušao u veliku obitelj nacionalnih institucija i udruga koje svoj identitet iskazuju i kroz prepoznatljiv vizualni jezik.

Od samozatajnih praksi do glasa zajednice

Hrvatska udruga školskih knjižničara,u skladu sa svojim poslanjem, od samih početaka poticala je stručne suradnike knjižničare i osiguravala im stvarni i medijski prostor da stručnoj javnosti pokažu i prikažu što rade u svojim školskim knjižnicama i na koje načine održavaju tradiciju i osnažuju identitet. Činila je to kroz suradnju: suorganizacija Proljetne škole školskih knjižničara do 2017. godine; samostalno, osiguravanjem prostora i vremena za iskustva dobre prakse na samostalnim stručnim skupovima; obradom specifičnih tema na okruglim stolovima i ciljano osmišljenim i pokrenutim aktivnostima kojima je primarni cilj predstavljanje kulturne i javne djelatnosti stručnih suradnika knjižničara, njihovih suradnika i korisnika s naglaskom na njegovanje i čuvanje hrvatskog jezika sa svim njegovim dijalektima, originalnog stvaralačkog izraza i promocije najviših vrijednosti zajednice. Ta aktivnost zove se Knjižna booka[2]. Pokrenuta je i prvi puta održana 2015. godine, s ciljem predstavljanja knjige i čitanja, a zamišljena je kao kolažni program u kojem školski knjižničari, njihovi učenici i suradnici literarnim, scenskim, likovnim i drugim kreativnim izrazima predstavljaju zanimljive projekte koje ostvaruju u svojim knjižnicama i školama.

Ako uzmemo u obzir samo taj jedan, da ga nazovemo namjenski događaj, na čijoj su pozornici prikazivane samo aktivnosti iz područja javnog i kulturnog djelovanja stručnih suradnika knjižničara, i promotrimo ga jezikom brojki, dobivamo impresivne podatke:

održano je 11 manifestacija Knjižna booka
prikazano je više od 110 likovnih izložbi
izvedeno je više od 230 recitatorskih, dramskih i scenskih nastupa, s više od tisuću sudionika
održano je 15 završnica nagradnih literarnih natječaja na koje je pristiglo više od tisuću originalnih učeničkih radova, naročito smo ponosni na radove nastale na dijalektima različitih krajeva Lijepe Naše, a uspjeli smo doprijeti i do hrvatskih škola u inozemstvu
održano je 10 završnica natječaja Stvarajmo eKreativno[3]
prezentirano je više projekata koje knjižničari provode u svojim zajednicama
ugošćeno je i 30-ak domaćih pisaca za djecu i mlade.

Prostor koji je ponuđen za predstavljanje kulturnog i javnog djelovanja školskih knjižnica bio je u potpunosti i kvalitetno iskorišten. Štoviše, rijetko koja aktivnost školskih knjižnica doživjela je toliku medijsku pozornost: najave događaja redovito su objavljivane na portalima partnerskih ustanova, organizatori i sudionici gostovali su u emisijama Dobro jutro, Hrvatska; Vijesti iz kulture, dio programa otvorenja emitiran je i u središnjem Dnevniku HRT-a, dok su iscrpna izvješća bila objavljena u Školskim novinama.

Osim brojeva i riječi, i slike mogu govoriti o značaju Knjižne booke kao velike pozornice za predstavljanje kulturnog i javnog rada školskih knjižnica.

Slika 2. i Slika 3. Prva Knjižna booka na Zrinjevcu

Prva Knjižna booka održana je 2. travnja 2015. godine, i tako postala i ostala najveće javno obilježavanje Međunarodnog dana dječje knjige. Tog vrlo svježeg Velikog četvrtka, na tradicijom bogatom Trgu Nikole Šubića Zrinskog, priređen je program u kojem su sudjelovali učenici triju zagrebačkih i trinaest škola iz još osam županija Republike Hrvatske.

Slika 4. Publika i sudionici projekta Čitajmo naglas, čitajmo zaboravljene knjige i knjižničar Denis Vincek, idejni začetnik Projekta, Knjižna booka, NSK, Zagreb, 2016.

Slika 5. Voditeljica projekta Irena Bando i predsjednica Povjerenstva Marija Purgar dodjeljuju nagrade nagrađenim učenicima na natječaju Stvarajmo eKreativno, Knjižna booka, NSK, Zagreb, 2018.

Slika 6. Mladen Kušec, ugledni i nadasve omiljeni pisac za djecu i mlade, Knjižna booka, NSK, Zagreb, 2019.

Slika 7. Izložba Pozdrav polarnom snu učenika XV. gimnazije iz Zagreba nastala je kao pozdrav dobrodošlice Davoru Rostuharu, mentorice prof. likovne kulture Sanje Černko Delerue i stručne suradnice knjižničarke Anice Tkalčević, Knjižna booka, NSK, 2020.

Slika 8. Izložba Jur nijedna na svit vila, radovi učenika Gimnazije Tituša Brezovačkog iz Zagreba, mentorice Sandre Vukić Gjeldum i stručne suradnice knjižničarke Jadranke Jurić, Knjižna booka, NSK, 2020.

Slika 9. Plakat 8. Knjižne booke

Knjižna booka 2022. godine bila je posvećena pjesnikinji Vesni Parun. Njeni stihovi Ako je zemlja ljubav, pjesma je život bili su inspiracija za cijeli vizualni identitet svečanosti. Kao ilustracija korišteni su likovni radovi učenika Osnovne škole Jurja Habdelića iz Velike Gorice, uz mentorstvo Tamare Kordić Mišković i Goranke Braim Vlahović, stručne suradnice knjižničarke. Idejno rješenje plakata je rad dizajnerice Tatjane Strinavić.

Slika 10. Plakat 10. Knjižne booke

Jubilarna, 10. Knjižna booka bila je posvećena Ivani Brlić-Mažuranić, a kao moto svečanosti korištena je njezina misao Kad se u zlu nađeš, ti ne čekaj da ti se veliki dver raskrili, već umakni i na mala vrata. I to je jedan od načina podsjećanja na tradiciju kojom se možemo ponositi – tradiciju pripovijedanja, lijepog i bogatog jezičnog izričaja i mudrosti nataložene stoljećima.

Slika 11. Učenica Franka Vukšić iz Osnovne škole Antuna Mihanovića u Zagrebu na ovogodišnjoj Knjižnoj booki izvodi monolog Kugina kuća Augusta Šenoe

Na otvorenju Knjižne booke 2020. godine, u vrijeme kada su gotovo svi javni kulturni događaji bili otkazani, okupili smo se pod maskama i uz ograničen broj publike u dvorani, ali izložbeni program bio je nikad ljepši i bogatiji. Prof. dr. sc. Ivanka Stričević, ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice otvorila je svečanost riječima: Kolika bi bila šteta da svi ovi prekrasni izloženi radovi nisu podijeljeni s javnošću?

Upravo zato smo i pokrenuli ovu svečanost. Upravo zato pišemo i ovaj rad: da sva ljepota i ostvarenja stručnih suradnika knjižničara, njihovih učenika i suradnika – mogu biti vidljivi! Jer samo ono što je vidljivo i zapamćeno može postati tradicija i biti identitet.

Samo ono što poznajemo možemo voljeti, a samo ono što volimo možemo davati i prenositi drugima

Prvi značajniji izlazak Hrvatske udruge školskih knjižničara na međunarodnu scenu, već spominjano sudjelovanje na Svjetskom kongresu školskih knjižničara (IASL) u Padovi 2009.[4], ukazalo je i na dublje probleme koji se odnose na identitet i tradiciju. Naime, među sudionicima, školskim knjižničarima (koristim ovaj termin kao zajednički nazivnik za različita nazivlja uvriježena u različitim zemljama i tradicijama) iz cijeloga svijeta postalo je vidljivo da mi, mala zemlja iz susjedstva, imamo zavidno školsko knjižničarstvo, i to u svim njegovim područjima. Također, imamo izuzetno obrazovane i profesionalne knjižničare te imamo, u većini svijeta nedosanjani san, knjižnicu u svakoj školi u Hrvatskoj! Sada je samo trebalo taj osjećaj ponosa na svoju profesionalnu i širu zajednicu prenijeti našim školskim knjižničarima. Taj zadatak nije lak, ali je jedini mogući put ka daljem razvoju profesije i zajednice. Odabrali smo metodu kojom ćemo, kao profesionalno udruženje, preuzeti odgovornost za jasniju kristalizaciju vrijednosti našeg školskog knjižničarstva i osnaživanje njegovog značaja u održavanju pozitivne tradicije i identiteta našeg društva. Pozitivnih tradicija i primjera za izgradnju i osvješćivanje imamo zaista puno.

Jedan od većih iskoraka u preuzimanju odgovornosti za razvoj profesionalne zajednice je početak organiziranja samostalnih stručnih skupova. Održavaju se jednom godišnje, u listopadu – Međunarodnom mjesecu školskih knjižnica, i to svake godine u drugom gradu Lijepe Naše s ciljem upoznavanja svih kulturnih, jezičnih i povijesnih specifičnosti naše zemlje. Naime, samo ono što poznajemo možemo i voljeti, a samo ono što volimo možemo davati i prenositi drugima.

Skupove, kad god je to moguće, održavamo u središtima gradova, u srcima njihovog života, u ambijentima koji predstavljaju njihovu povijest, u suradnji i s predstavljanjem lokalne zajednice. Počevši od 2011. samostalni stručni skupovi održani su u Splitu, Zagrebu, Vukovaru, Zadru, Varaždinu, Rijeci, Karlovcu, Supetru na Braču, Dubrovniku, Slavonskom Bordu, Puli i Velikoj Gorici. Svaki taj stručni skup bio je obogaćen raznovrsnim kulturnim programom: počevši od samog promotivnih i programskih materijala s uvijek originalnim vizualnim rješenjima pa sve do programa otvorenja, večernjih zbivanja i dodatnih sadržaja.

Posebno treba istaknuti stručne izlete, koji su svake godine bogato i vrlo promišljeno organizirani, u suradnji s knjižničarima i zajednicama koje posjećujemo.

Svi koji su sudjelovali, sigurno neće zaboraviti posjete: Saloni (2011.), Mariji Bistrici (2012.), Iloku (2013.), Ninu (2014.), Čakovcu (2015.), Opatiji (2016.), Ozlju (2017.), Pustinji Blace (2018.), Metkoviću (2019.), Kaštelu (2021.), muzejima Slavonskog Broda (2022.), znamenitostima Pule (2023.) te muzejima i znamenitostima Turopolja (2024.).

Prilikom organiziranja stručnih skupova, osim osnaživanja suradnje s kolegama – stručnim suradnicima knjižničarima ulažemo i veliki napor na uspostavi i unaprjeđenju suradnje s lokalnom zajednicom, a naročito vezano uz status i unaprjeđenje uvjeta rada školskih knjižnica na njihovom području. Kao pozitivne ističemo primjere suradnje s gradovima Splitom i Varaždinom[5] koji su nakon naše inicijative počeli sustavnije financirati školske knjižnice kojima su osnivači – smatramo da je to jedan od važnijih preduvjeta za očuvanje tradicije i identiteta.

Slika 12. Plakat 12. stručnog skupa, autorica idejnog rješenja je dizajnerica Tatjana Strinavić

Plakat stručnog skupa Kad si sretan i sunce za tobom žuri, održanog u listopadu 2022. u Slavonskom Brodu, odabirom teme i naslova, kao i samim likovnim izrazom, poštuje i kulturno i tradicijsko nasljeđe mjesta u kojem se Skup održava.

Slika 13. Plakat 14. stručnog skupa, za idejno rješenje Tatjane Strinavić korišteni su originalni likovni radovi učenika Osnovne škole Jurja Habdelića iz Velike Gorice

Stručni skup Gumbelijum roža fino diši održan u listopadu 2024. u Velikoj Gorici primjer je kako Hrvatska udruga školskih knjižničara odabirom teme, nazivom skupa, sadržajem programa, odabirom predavača i suradnika te cijelom vizualnom komunikacijom podržava i predstavlja tradiciju, ali i osnažuje profesionalni i nacionalni identitet.

Donosimo samo nekoliko dojmljivih fotografija, cjelovita izvješća možete pronaći na mrežnim stranicama Hrvatske udruge školskih knjižničara.[6]

Slika 14. U Spomeničkoj knjižnici i zbirci Mažuranić-Ružić-Brlić, stručni skup Čitanje i odrastanje, Rijeka, 2016.

Slika 15. Sine qua non školskoga knjižničarstva u Muzeju antičkog stakla, Zadar 2014.

Slika 16. Posjet Pustinji Blaca na otoku Braču u okviru stručnoga skupa Sva lica školskih knjižnica održanog u listopadu 2018.

Slika 17. Svečani doček u Kući Brlić, na stručnom skupu Kad si sretan i sunce za tobom žuri, Slavonski Brod, 2022.

Možda i najveću pohvalu, u svakom slučaju najljepše i najjasnije iskazan kompliment snazi i dojmljivosti kojom prezentiramo naše nasljeđe i kulturnu baštinu, ispisao je pridruženi sudionik našeg stručnog skupa u Vukovaru, novinar i publicist Majo Dizdar u svom pismu lijepog naziva Pismo iz Sarajeva: Hrvatski bibliotečni mikrokozmos – oblikom kap, sadržajem more[7] iz kojeg izdvajamo:

„Ovo pismo zasigurno ne bi ni nastalo da nije snažnih i pamtljivih dojmova koje sam ponio s dvodnevnog skupa Znanje koje gradi mostove – jedan prilog toleranciji i međusobnom razumijevanju, održanog sredinom oktobra u Vukovaru, u organizaciji Hrvatske udruge školskih knjižničara…

…Teško je opredijeliti se šta je u meni izazivalo veću radost i oduševljenje, mjesto održavanja skupa ili pak sjajno organiziran program, u kojem su gosti (muzičari, pjevači, plesači, pisci i članovi dječje dramske sekcije) imali sjajne i prilici prilagođene nastupe, a učesnici skupa, knjižničari i njihovi gosti iz struke, istinski zadivili slušaoce dometima koje posljednjih godina ostvaruju hrvatski školski knjižničari te hrvatsko knjižničarstvo uopće, čineći da i vanjština i sadržaj hrvatskog bibliotekarstva namah budu prepoznati kao sastavnica najboljih tradicija svjetskog bibliotečkog korpusa…

U pamćenju će mi svakako ostati posjeta mjesnoj osnovnoj školi, smještenoj usred drevnih gradskih bedema, i prebogat program što su ga djeca te škole priredila i s oduševljenjem izvela za hrvatske knjižničare.“

Slika 18. Posjet Knjižnici franjevačkog samostana sv. Ivana Kapistrana u Iloku, stručni skup Znanje koje gradi mostove – jedan prilog toleranciji i međusobnom razumijevanju, Vukovar, 2013.

Međunarodni odjeci promocije profesionalnog i nacionalnog identiteta i tradicije

Nacionalno profesionalno udruženje, zbog svoje specifične pozicije, ima mogućnost, a i odgovornost, promovirati tradiciju i identitet zajednice koju zastupa na međunarodnom planu. Hrvatska udruga školskih knjižničara to rado, s voljom i jasnim aktivnostima i čini. Članica je najznačajnijih profesionalnih udruženja – Međunarodne udruge školskih knjižničara (IASL) i Međunarodnog saveza knjižničarskih udruženja (IFLA), imala je svoje predstavnike u njihovim najvišim stručnim tijelima i na konferencijama održanim u različitim dijelovima svijeta. Na svakom od tih događaja predstavljala je i profesionalnu i nacionalnu zajednicu uvijek u odličnoj suradnji s Turističkom zajedničkom Hrvatske i partnerima. Takvi događaji su, osim prostora za predstavljanja profesionalnih postignuća – koje imamo i koje s ponosom možemo i prikazujemo na međunarodnoj sceni, uvijek nude i prostor za afirmaciju nacionalnog identiteta.

Slika 19. Suveniri

Hrvatska su licitarska srca, mirisne vrećice lavande, ali i lepeze ukrašene motivima rozeta grada Zagreba, vučedolske golubice i knjige hrvatskih autora putovala od Moskve do Cape Towna i od Los Angelesa do Tokija noseći poruke o ljepoti, dugoj tradiciji i suvremenim postignućima naše zemlje i naših ljudi.

Slika 20. Hrvatska zastava među ostalim zastavama zemalja sudionica, u pustinjskom pijesku Katara, Svjetski kongres školskih knjižničara (IASL), Doha, 2012.

Ipak, najveća scena za promociju i afirmaciju i profesionalnih i nacionalnih vrijednosti pruža se prilikom organizacije međunarodnih aktivnosti. Prva takva ozbiljnija aktivnost bila je organizacija Polugodišnjeg sastanka IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice održana u travnju 2016. godine u Zagrebu.[8]

IFLA (The International Federation of Library Associations and Institutions) je vodeće međunarodno stručno tijelo koje predstavlja interese knjižnica i knjižničnih usluga te njihovih korisnika. Riječ je o neovisnoj, nevladinoj i neprofitnoj organizaciji koja je globalni glas knjižničnih i informacijskih profesija. Najvažniji IFLA-in rad odvija se unutar različitih grupa koje čine ustroj ove organizacije. Školske knjižničare najviše zanima Sekcija za školske knjižnice, a čini ju skupina stručnjaka koja se brine za razvoj školskih knjižnica cijeloga svijeta, a osobito ističe važnost odgovarajućega stručnog osoblja. U vrijeme održavanja ovog događaja (2016.) naša mala zemlja u toj sekciji je imala dvije članice: dr. sc. Ivanku Stričević i Vanju Jurilj.

Na sastanak u Zagreb doputovali su tadašnji članovi: predsjednica Sekcije Leslie Farmer (SAD), tajnica Annike Selmer (Norveška), informacijski koordinator Albert K. Boekhorst (Brazil) i sedam članica Sekcije: Irina Nehme (Njemačka), Joanne Plante i Dianne Oberg (Kanada), Karen Gavigan (SAD), Valérie Glass (Francuska) te dvije domaće članice Ivanka Stričević i Vanja Jurilj.

Slika 21. Dio sastanka IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice održan je u Školskoj knjižnici Osnovne škole Antuna Mihanovića, Zagreb, 2016.

Cijeli sastanak Sekcije bio je planiran tako da ima odvojeno vrijeme za interni rad članova, ali je jedan dio programa bio otvoren za školske knjižničare Hrvatske koji su imali jedinstvenu priliku izravno upoznati kolege iz drugih zemalja, vrhunske stručnjake u području školskog knjižničarstva iz svijeta, slušati njihova izlaganja i sudjelovati u komentarima i prijedlozima za unaprjeđenje ključnih globalnih dokumenata na kojima Sekcija radi. Članovi Sekcije su prije dolaska izrazili želju prisustvovati jednom satu knjižnično-informacijske pismenosti. Školske knjižničarke Anica Tkalčević i Tamara Kanjera ugostile su Članove IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice u prekrasnoj Školskoj knjižnici XV. gimnazije. Njima je predstavljen i ogledni nastavni sat informacijske pismenosti koji je održala Jadranka Jurić, knjižničarka Gimnazije Tituša Brezovačkog iz Zagreba.

Slika 22. Ogledni sat u Knjižnici XV. gimnazije

Članice IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice predstavile su školsko knjižničarstvo svojih zemalja. Predstavljanje su, kako i priliči, otvorile domaćice sastanka dr. sc. Ivanka Stričević i predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Vanja Jurilj. Pri predstavljanju hrvatskoga školskog knjižničarstva naglasile su postojanje zakonodavnih dokumenata po kojima svaka škola u Hrvatskoj mora imati knjižnicu i propisi koji, za knjižničare koji rade u školama, zahtijevaju sveučilišnu razinu obrazovanja i u području knjižničarstva i u području podučavanja.

Nakon prezentacija, uslijedio je kratak razgovor i rasprava. Nisu samo hrvatski školski knjižničari postavljali pitanja gostima. Dianne Oberg, legendarnu zagovornicu školskog knjižničarstva koja je sudjelovala u stvaranju gotovo svih važnih dokumenata u tom području u zadnjih pola stoljeća, zanimala je tada aktualna Cjelovita kurikularna reforma i najavljena izrada kurikula za školske knjižničare. Odgovor na to pitanje prepušten je knjižničarkama Draženki Stančić i Jasni Milički, članicama radnih skupina za izradu Cjelovite kurikularne reforme. Susret je završio predstavljanjem hrvatskoga izdanja revidiranih Smjernica za školske knjižnice koje je prezentirala Dina Mašina, glavna urednica niza Povremena izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Slika 23. Dianne Oberg, legendarna članica Sekcije za školske knjižnice i velika zagovornica školskog knjižničarstva

Visoko postavljeni standardi u hrvatskom školskom knjižničarstvu iznenadili su manje upućene goste iz inozemstva, a naše kolege – stručne suradnike knjižničare, koji su sudjelovali u toj mini-konferenciji, iznenadiloje koliko je u većini predstavljenih zemalja nesređenije i neujednačenije stanje zakonodavno, ali i u praksi. To je bila točka u kojoj se, barem kod prisutnih kolega, počeo javljati profesionalni ponos…

Za osjećaj nacionalnog ponosa bio je zadužen kulturni dio programa: obilazak centra Zagreba uz stručno vodstvo, posjet knjižari Arkadija u kojoj je Noć knjige obilježena svečanim predstavljanjem knjige Djevojke sa slika Cathy Marie Buchanan, posjet Knjižnici Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu gdje su upoznati s njenim radom i djelovanjem, ali i povijesnim i turističkim značajem lokacije na kojoj se nalazi. Susret je završen druženjem u uvijek reprezentativnom prostoru Društva hrvatskih književnika na Trgu bana Josipa Jelačića.

U dopisima koje su nam članovi IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice poslali nakon povratka u svoje domovine, zahvaljivali su na toplom dočeku i odličnoj organizaciji cijeloga susreta. Tadašnja predsjednica Sekcije Lesley Farmer u svome dopisu istaknula je da je impresionirana hrvatskim školskim knjižničarstvom.

Naravno da smo bili ponosni – još jednom uvjereni u vrijednost hrvatskog školskog knjižničarstva i ohrabreni još jednim pozitivnim organizacijskim iskustvom bili smo spremni za nove pothvate!

Slika 24. Članovi IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice i gosti školski knjižničari u obilasku grada Zagreba uz stručno vodstvo, Zrinjevac, 2016.

Izlazak na najveću pozornicu – Svjetski kongres školskih knjižničara (IASL) 2019. u Dubrovniku

Hrvatska udruga školskih knjižničara predložila je Hrvatsku za domaćina Svjetskog kongresa školskih knjižničara kao dio strateškoga plana prema kojem se stjecanjem međunarodnih iskustava i osnaživanjem međunarodnog ugleda profesije izgrađuje bolji status i pregovaračka pozicija unutar države. Kako bi ti ciljevi bili ostvareni, trebalo je organizirati odličan stručni skup! Članovi organizacijskog odbora do tada su sakupili dovoljno organizacijskih iskustava i postigli relativno visok stupanj poznavanja i povezanosti s predstavnicima profesije na domaćoj i međunarodnoj sceni kako bi ta želja mogla postati i stvarnost. Hrvatska udruga školskih knjižničara je do trenutka prijave za organizaciju Svjetskoga kongresa imala iskustvo u organizaciji već 11 okruglih stolova, 7 samostalnih stručnih skupova na državnoj razini, kao i jednog manjeg međunarodnog skupa. Bilo nam je jasno da su preduvjeti za odličan stručni skup: atraktivno mjesto održavanja, dobar omjer kvalitetnog stručnog i kulturnog programa i popratnih sadržaja, dovoljan broj sudionika iz različitih dijelova svijeta i sudionika zemlje domaćina kako bi se ostvarila neophodna razmjena znanja, susret različitih kultura i sve one interakcije koje jedan ovakav događaj čine nezaboravnim. U ovom tekstu ćemo naglasak staviti na prezentaciju nacionalne kulturne baštine i profesionalnih postignuća školskih knjižničara koji su se na ovom kongresu pokazali kao bitni promotori i kreatori pozitivne tradicije i identiteta.

Naučili smo, sve počinje vizualnim identitetom

U skladu s jednim od temeljnih poslanja školskih knjižnica u očuvanju nacionalne baštine, vizualni identitet Svjetskoga kongresa školskih knjižničara spojio je tradicionalni narodni vez konavoskog kraja, grafiku Dubrovnika iz 18. stoljeća dobivenu na korištenje iz fundusa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i stilizirane knjige kao simbola knjižnica. Sve je elemente u skladnu cjelinu u nadahnutom vizualnom rješenju i njegovim različitim izvedbama povezala dizajnerica Tatjana Strinavić.

Slika 25., Slika 26. i Slika 27. Vizualni identitet i logotip Svjetskog kongresa školskih knjižničara (IASL) u Dubrovniku, autorski rad dizajnerice Tatjane Strinavić.

Vizual Svjetskoga kongresa školskih knjižničara u Dubrovniku prvi je puta predstavljen na Svjetskom kongresu školskih knjižničara u Istanbulu, 10. svibnja 2018. godine.^[9] Za potrebe promocije kongresa izrađeni su straničnici, banner i prezentacija pod nazivom Hrvatska, ljepota sa sadržajem (Croatia, beauty with substance)^[10] koja je pokušala nadgraditi percepciju Hrvatske kao lijepe zemlje u percepciju Hrvatske kao zemlje čiji ljudi i njihova postignuća iz prošlosti sadašnjosti tu ljepotu obogaćuju stalno stvarajući nove vrijednosti i sadržaje. U prezentaciju su prikazani znameniti umjetnici: Ivan Mešetrović, Ivo Andrić i suvremenici Ivo Pogorelić, 2 cellos – Luka Šulić i Stjepan Hauser; znameniti izumitelji: Faust Vrančić, Ruđer Bošković, Slavoljub Penkala, Nikola Tesla i suvremenik Mate Rimac. Ukazano je i na značajnu tradiciju u području knjižničarstva, kao i na činjenicu da je sam grad Dubrovnik kao mjesto održavanja kongresa daleko stariji i da je njegova povijesna priča daleko zanimljivija od filmskih serija kojima se poslužio kao kulisa.

Pljesak tristotinjak prisutnih, među kojima i velike delegacije turskog Ministarstva znanosti, u Kristalnoj dvorani hotela Hilton u Istanbulu, kao i kasniji komentari, ukazivali su da smo uspjeli predstaviti Hrvatsku i našu profesiju na vizualno i sadržajno kvalitetan način.

Slika 28. Jedan slajd iz prezentacije Hrvatska – ljepota sa sadržajem, prikazana na Svjetskom kongresu školskih knjižničara (IASL) u Istanbulu, 2018.[11]

Sadržaj koji daje dublji smisao

Sada, nakon održanoga događaja, vjerujemo da je konferencija u potpunosti opravdala svoj naslov Okupljanje – osnaživanje – preobrazba: školske knjižnice[12] – naime, okupila je 240 sudionika iz 50 zemalja, knjižničare osnovnih i srednjih škola, međunarodnih škola, knjižničare i profesore s fakulteta knjižničarstva i informacijskih znanosti. Govornici su bili najpoznatiji, najiskusniji i najtraženiji stručnjaci za teoriju i praksu školskog knjižničarstva iz cijelog svijeta. Pozvani predavači su bili prof. dr. sc. Ross Todd, prof. dr. sc. Ivanka Stričević, Darryl Toerien, Vanja Jurilj i hrvatska pripovjedačica Jasna Held. Konferencija je bila domaćin više od 80 prezentacija, radionica, prezentacija istraživanja u području školskog knjižničarstva.

Na Kongresu je održano više od 80 zanimljivih i korisnih prezentacija: saznali smo o povijesti i trenutnom stanju kineskog školskog knjižničarstva, aktivnostima na jačanju školskog knjižničarstva u ruralnom Zimbabveu, osnaživanju školskih knjižničara u promociji STEM-a, digitalnoj sigurnosti učenika u 21. stoljeću, organizaciji knjižnične građe prema potrebama i navikama korisnika na Islandu i o uvijek aktualnim istraživanjima odnosa između korištenja školskih knjižnica i uspjeha učenika…

Slika 29. Otvorenje Svjetskog kongresa školskih knjižničara (IASL) u Dubrovniku, 240 sudionika iza zastava 50 zemalja koje predstavljaju, 2019.

Slika 30. Uvijek dojmljivo završno izlaganje prof. dr. sc. Rossa Todda na Svjetskom kongresu školskih knjižničara (IASL) u Dubrovniku, 2019.

Posebno nas raduje činjenica da je konferenciji prisustvovalo 57 školskih knjižničara iz Hrvatske, od toga 20 izlagača, 16 moderatora sesija, a neki od naših školskih knjižničara predstavili su se izložbama glagoljice i hrvatske kulturne baštine. Među stručnim temama koje su obrađivali istaknuli smo radove koji su govorili o ulozi školske knjižnice i knjižničara u modernizaciji obrazovanja (gamifikacija obrazovanja), očuvanju nacionalnog identiteta i nacionalne baštine… Oslanjajući se na najbolje domaće i svjetske prakse, kolegice iz zadarskih školskih knjižnica: Ivana Perić, Danijela Riger-Knez, Tanja Telesmanić, Hajdi Škarica i Mišela Nežić predstavile su svoj ambiciozni kurikulum za školske knjižničare: Knjižnična, informacijska i medijska pismenost i poticanje čitanja (KIMP) za učenike osnovnih i srednjih škola.

Slika 31. Kolegica Ivana Perić na pozornici Svjetskog kongresa školskih knjižničara predstavlja ambiciozni kurikulum za školske knjižničare: Knjižnična, informacijska i medijska pismenost i poticanje čitanja (KIMP) za učenike osnovnih i srednjih škola, Dubrovnik

Crvena nit obogaćujućih sadržaja

Uz usko profesionalni dio programa, kao crvena nit provlačili su se i dodatni sadržaji: društvena večer sa svečanom dodjelom nagrada, obilazak grada Cavtata i izlet u Čilipe na folklorno prijepodne dan prije konferencije, obilazak znamenitosti grada Dubrovnika, posjet Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića smještenoj u nekadašnjem benediktinskom samostanu iz 11. stoljeća, posjet Dubrovačkim knjižnicama s nezaboravnim koncertom organiziranim samo nama u čast, posjet knjižnicama Osnovne škole Stjepana Radića i Gimnazije u Metkoviću čiji doček nikada nećemo zaboraviti, iznenađenje obilaskom Arheološkog muzeja Narona u Metkoviću, vožnju lađama rukavcima Neretve…

Slika 32. Kulturno umjetničko društvo Linđo na otvorenju Svjetskog kongresa u Dubrovniku, 2019.

Slika 33. Izložba konavoskog veza, Čilipi; Slika 34. Posjet Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića, Dubrovnik

Slika 35. Nezaboravni doček učenika i djelatnika Osnovne škole Stjepana Radića i Gimnazije u Metkoviću

Slika 36. Arheološki muzej Narona, Svjetski kongres školskih knjižničara, Metković, 2019.

I ovoga puta, Svjetski kongres školskih knjižničara bio je profesionalni događaj koji ne samo da prepoznaje već stvara trendove u školskom knjižničarstvu, pristupu učenju, poučavanju i promjeni percepcije obrazovanja.

Kao organizatori, dobili smo puno pohvala za organizaciju konferencije. Kolege su primijetili kvalitetu sadržaja, izvrsnu organizaciju, brigu o svakom detalju, dobar izbor i omjer stručnog programa i dodatnih kulturnih programa: posjete dubrovačkim knjižnicama, školskim knjižnicama u Metkoviću i ostalim prirodnim i kulturnim vrednotama Hrvatske.

Konferencija ne samo da je dala neprocjenjiv doprinos hrvatskom školskom knjižničarstvu, već je i hrvatsko školsko knjižničarstvo učvrstila u poziciji velikog utjecaja na školsko knjižničarstvo drugih zemalja.

Kao jedan od rezultata organizacije ove konferencije već smo iskusili bolje pozicioniranje Hrvatske udruge školskih knjižničara u komunikaciji s ministarstvima i drugim relevantnim institucijama. U 2018. godini uspjeli smo izmijeniti knjižnično zakonodavstvo u korist školskog knjižničarstva[13] kada to drugi nisu uspjeli.

Svjetski kongres školskih knjižničara (IASL) održan u Dubrovniku 2019. imao je potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i Ministarstva kulture i medija. Svečanost knjige i čitanja Knjižna booka i stručne skupove Hrvatske udruge školskih knjižničara od 2020. podupire Ministarstva kulture i medija kao programe od značaja za kulturu Republike Hrvatske.

Crvene kockice pored puta

Sve aktivnosti koje godinama provodimo, pa i ovaj kolaž riječi i slika ne bi bio moguć bez višegodišnjeg predanog rada, velikog znanja i htijenja kolega i kolegica školskih knjižničara iz gradova i mjesta koji su nas ugostili. Potrebno je bilo i razumijevanje i suradnja osnivača, mnogih djelatnika u turističkim zajednicama i susretljivost brojnih poslovnih partnera.

Sve te aktivnosti, pa i ovo izvješće sa svim crvenim kockicama bačenim pored puta vode ka jednom cilju – pokazati da i kao narod i kao profesija imamo tradiciju na koju možemo biti ponosni i identitet koji vrijedi očuvati i nadograđivati. Možda će i drugi školski knjižničari otkriti da se upravo u kulturnoj i javnoj djelatnosti i očuvanju nacionalnog i profesionalnog identiteta skriva sveti gral koji vodi moći i znanju potrebnom za ostvarenje njihovih zadaća i ciljeva.

Nadamo se da naš rad može biti inspiracija drugima!

Vanja Jurilj

[1] Golob, Marko. 2018. Logo protiv kaosa : O dizajnerskom djelovanju Borisa Ljubičića. Zagreb. https://dizajn.hr/blog/logo-protiv-kaosa-o-dizajnerskom-djelovanju-borisa-ljubicica/ (pristupljeno 14. 8. 2025.)

[2] Hrvatska udruga školskih knjižničara. Knjižna booka. https://husk.hr/category/knjizna-booka/ (pristupljeno: 14. 8. 2025.)

[3] Hrvatska udruga školskih knjižničara. Stvarajmo eKreativno. https://husk.hr/?s=stvarajmo+ekreativno

(pristupljeno: 14. 8. 2025.)

[4] Jurilj, Vanja. 2009. IASL 2009, Abano Terme – Padova: Priprema učenika za budućnost: Školske knjižnice u slici. Zagreb. https://husk.hr/iasl-2009-abano-terme-padova-priprema-ucenika-za-buducnost-skolske-knjiznice-u-slici/ (pristupljeno 14. 8. 2025.)

[5] Jurilj, Vanja. 2015. Dopis gradu Varaždinu s prijedlogom financiranja školskih knjižnica kojima je osnivač. Zagreb. https://husk.hr/wp-content/uploads/2018/04/Prijedlog-financiranja-%C5%A1kolskih-knji%C5%BEnica-Vara%C5%BEdinske-%C5%BEupanije-.pdf (pristupljeno 14. 8. 2025.)

[6] Hrvatska udruga školskih knjižničara. Stručni skupovi. https://husk.hr/category/aktivnosti/strucni-skup/ (pristupljeno 14. 8. 2025.)

[7] Dizdar, Majo. 2013. Pismo iz Sarajeva: Hrvatski bibliotečki mikrokozmos – oblikom kap, sadržajem more. Sarajevo.https://husk.hr/pismo-iz-sarajeva-hrvatski-bibliotecki-mikrokozmos-oblikom-kap-sadrzajem-more/ (pristupljeno 14. 8. 2025.)

[8] Jurilj, Vanja. Đurđević, Anja. 2016. Održan sastanak IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice u Zagrebu. Zagreb.

[9] Jurilj, Vanja. 2018. Hrvatska je predstavljena kao domaćin Svjetskog kongresa školskih knjižničara. Zagreb. https://husk.hr/hrvatska-je-predstavljena-kao-domacin-svjetskog-kongresa-skolskih-knjiznicara/ (pristupljeno 14. 8. 2025.)

[10] Jurilj, Vanja. Strinavić, Tatjana. 2018. IASL 2019: Croatia – Beauty with the Substance. Zagreb. https://husk.hr/wp-content/uploads/2018/05/IASL-Dubrovnik-2019-.pdf (pristupljeno 14. 8. 2025.)

[11] Jurilj, Vanja. Strinavić, Tatjana. 2018. IASL 2019: Croatia – Beauty with the Substance. Zagreb. https://husk.hr/wp-content/uploads/2018/05/IASL-Dubrovnik-2019-.pdf (pristupljeno 14. 8. 2025.)

[12] Jurilj, Vanja. 2021. Reci istinu, al’ je reci koso – strateški ciljevi i postignuća Svjetskoga kongresa školskih knjižničara. https://husk.hr/reci-istinu-al-je-reci-koso-strateski-ciljevi-i-postignuca-svjetskoga-kongresa-skolskih-knjiznicara/ (pristupljeno 14. 8. 2025.)

[13] Ministarstvo kulture i medija. 2018. Odgovor na Molbu za izmjenu spornih odredbi u Prijedlogu zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i zaštitu djelatnosti knjižnica u odgojno-obrazovnim ustanovama Republike Hrvatske. Zagreb. https://husk.hr/odgovor-na-molbu-za-izmjenu-spornih-odredbi-u-prijedlogu-zakona-o-knjiznicama-i-knjiznicnoj-djelatnosti-i-zastitu-djelatnosti-knjiznica-u-odgojno-obrazovnim-ustanovama-republike-hrvatske/ (pristupljeno 14. 8. 2025.)