Europska konferencija o informacijskoj pismenosti

European Conference on Information Literacy (ECIL 2014)

 Europska konferencija o informacijskoj pismenosti

Dubrovnik, od 20. do 23. listopada 2014.

 

Prva ECIL konferencija održana je u Istanbulu od 22. do 25. listopada 2013. Interes mnogih znanstvenika i značaj Informacijske pismenosti kao područja istraživanja i unaprjeđivanja potvrđuje 367 registriranih sudionika iz 59 zemalja svijeta.

Druga konferencija ECIL 2014. u Dubrovniku ponovno okuplja 250 prijavljenih sudionika. Prijavljeno je 289 znanstvenih radova od koji je prihvaćeno 179 i samo 7 radova za Doktorski forum. Izlaganja na ECIL-u 2014. već prvog dana, nakon ceremonije otvaranja, održali su uz organizatorice dr.sc.Sonje Špiranec, dr.sc. Mihaele Banek Zorica, i dr.sc. Serap Kurbanoglu sa Sveučilišta Hacettepe u Istanbulu, i dr.sc. Maria-Carme Torras, kao predstavnica IFLA-e. Održavanje i organizaciju ECIL-a podržavaju UNESCO-a i IFLA-e.

Dr.sc. Maria-Carme Torras voditeljica je knjižnice na Bergen University College u Norveškoj. Predsjednica je Upravnog odbora IFLA-e te je predsjednica povjerenstva IFLA-ina Odjela za knjižnične usluge. Članica je knjižničkog odbora norveškog vijeća za visoko obrazovanje. Dr.sc. Torras je uspješno vodila nekoliko projekata informacijske pismenosti u kojima je poseban naglasak stavljen na online istraživanja i podršku obrazovanju. Bila je supredsjedatelj Međunarodne konferencije o Medijskoj i informacijskoj pismenosti za društva znanja (Moskva, 24.-28. lipnja 2012.), a koju su organizirali UNESCO, IFAP i IFLA. Konferencija je rezultirala stvaranjem Deklaracije o medijima i informacijskoj pismenosti.

Slijedila su izlaganja prof. dr.sc. Michaela B. Eisenberga (Information School, University of Washington) koji je dekan emeritus i čiji znanstveni interes je usmjeren prema području informacijske pismenosti, informacijske tehnologije, upravljanja informacijama u procesu učenja i poučavanja, te obrazovanju knjižničara. Poznat je po svojem inovativnom pristupu nazvanom Big6. On je predstavio i pozvao prof.dr.sc. Tefka Saračevića koji je profesor emeritus (School of Communication and Information, Rutgers University, New Brunswick, New Jersey, USA). Znanstveno proučava područje relevantnosti u informacijskoj znanosti, pretraživanje informacija, interakciju čovjeka i računala, te vrednovanje digitalnih knjižnica. Tefko Saračević je najcitiraniji autor. Od travnja 2014. godine u Scopus bazi podataka citiran je kroz 3003 citata (baza koja isključuje samocitiranje). Na Google Scholaru citiran je kroz 9988 citata.

Zanimljivo je bilo čuti Billa Johnstona, umirovljenog višieg predavača i znanstvenog suradnika (Centre for Academic Practice and Learning Enhancement at the University of Strathclyde, Scotland). Znanstveno proučava informacijsku pismenost odraslih. Surađuje na europskom projektu „Dialogue“ čiji je cilj premostiti jaz između znanstvenog istraživanja i prakse. Trenutačno radi na razvoju „Sveučilišta za treću dob“ (engl. Age Friendly Universities).

Predavanje je održala i Dr.sc. Louise Limberg (Swedish School of Library and Information Science, University of Borås, Sweden) koja je redovita profesorica na Odsjeku za informacijske znanosti na Sveučilištu Boras. Proučava područje pretraživanja i korištenja informacija u svrhu učenja te informacijsku pismenost. Razgovarajući sa sudionicama skupa iz Tanzanije i južne Afrike uočila sam njihovo veliko očekivanje izlaganja prof.dr.sc. Rossa J. Todda koji je izvanredni profesor (School of Communication & Information at Rutgers, the State University of New Jersey). Primarni istraživački interes usmjerio je na traženje i korištenje informacija u adolescentskoj dobi, jednakost u pristupu informacijama.

Jedno od dinamičnih i sadržajno izazovnih izlaganja bilo je ono Andrewa Whitwortha, višeg predavača na School of Environment, Education and Development na University of Manchester, UK. On je programski direktor za nagrađene u području digitalne tehnologije, komunikacije i obrazovanja. Autor je knjiga “Information Obesity” (2009) i “Radical Information Literacy” (2014). Veliki doprinos teoriji informacijske pismenosti dala je  Sheila Webber, koja je viši predavač na Information School, University of Sheffield, UK. Ima dužnost direktorice Centra za istraživanje informacijske pismenosti te voditeljice istraživačke skupine za istraživanje informacijskih institucija. Uključena je u brojne inicijative i udruge koje su se bavile istraživanjem informacijske pismenosti, članica je IFLA-inog Odbora za informacijsku pismenost. Od 2005. godine vodi Blog o temama informacijske pismenosti (Information Literacy Weblog; http://information-literacy.blogspot.com). Osim informacijske pismenosti, proučava područje informacijskog ponašanja u računalnim igrama te upotrebu tehnologije u obrazovanju (npr. virtualni svijetovi i MOOC).

U Dubrovniku, izlaganje na Doktorskom forumu održala je Korina Udina, prof. i mag. bibl., dopredsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara, s temom „Tehnologija i učenje u školskoj knjižnici“. Sheila Webber je, primjerice, na Doktorskom forumu bila uz Sirje Virkus (University of Tallinn, Estonia) i László Z. Karvalicsa (University of Szeged, Hungary) članica odbora koji je s izlagačima diskutirao o izloženoj temi. U istoj sesiji radove su izlagali: Vera Maria da Silva iz Biblioteca Municipal do Seixal, iz Portugala, Caroline Venaille sa Universita di Sassari iz Italije, Sergej Lugović sa Sveučilišta u Zagrebu, i Fatima Baji iz Shahid Chamran University of Ahvaz iz Irana. Može se reći da su školsko knjižničarstvo Hrvatske i Hrvatska udruga školskih knjižničara imali svojih pola sata na svjetskoj znanstvenoj sceni.

Vrijednost znanstvenih radova s temom informacijske pismenosti prepoznao je i Springer koji će objaviti Konferencijski zbornik u okviru CCIS (eng. Communications in Computer and Information Science) serije. Radovi koji će biti objavljeni u Springerovoj CCIS seriji indeksirani su u Thomson Ruter’s Conference Proceedings Citation Indexu, Scopusu i drugim citatnim bazama.

Teme o kojima se raspravljalo na trodnevnoj Konferenciji su pojašnjavale od konceptualnog i/ili temeljnog načela Informacijske pismenosti, do teorijskih postavki, etičkih, socijalnih i mnogih drugih pretpostavki koje nisu ujednačene u svijetu. Evidentna je kompleksnost mnogih koncepata i modela kao i specifičnih meta-modela za stvarno tehnološko okruženje u različitom socijalnom i kulturalnom kontekstu. Govorilo se je o Medijskoj i informacijskoj pismenosti kao novom konceptu (MIL). O transformacijama informacijske pismenosti (IL) i novim pismenostima koje se javljaju može se pročitati u radovima izlagača objavljenima na www.ecil2014.org. Teži se ujednačavanju uvjeta za sve ljude svijeta u pristupu informacijama i različitim pismenostima neophodnima u digitalnom društvu. Odlična organizacija, sadržajno raznovrsna i dinamizirana diskusijama o stavovima i potrebama za razumijevanjem bitnog, ova je Europska konferencija kvalitetom na svjetskom vrhu, što dokazuje struktura okupljenih znanstvenika s područja knjižničarstva, informacijske i komunikacijske znanosti.

 

Korina Udina

korinau@yahoo.com

 

 

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•