Inspiriraj, angažiraj, omogući, poveži – IFLA WLIC 2022.

Povratak susretima uživo

Splet izvanrednih okolnosti pomaknuo je najveći svjetski skup knjižničarske i informacijske struke za pune dvije godine. Tako je 87. IFLA-in Svjetski knjižnični i informacijski kongres napokon održan u Dublinu od 26. do 29. srpnja 2022. pod geslom Inspiriraj, angažiraj, omogući, poveži. Bio je to prvi veliki međunarodni knjižničarski skup koji je nakon pandemije ponovno okupio sudionike uživo. Prema podatcima organizatora, sudjelovalo je oko dvije tisuće knjižničara iz stotinjak zemalja, što je zamjetan pad u odnosu na uobičajenih 3.500 do 4.000 sudionika u starom normalnom.

Svečano otvorenje obilježili su izvrsna irska glazba, bogat kulturni program i snažne poruke o ulozi knjižnica u vremenu velikih društvenih promjena. Predsjednica IFLA-e Barbara Lison govorila je o važnosti ponovnog susreta nakon dugog razdoblja izolacije. Mary Robinson podsjetila je na misao Desmonda Tutua da nada donosi energiju, a riječi Nelsona Mandele: „Uvijek izgleda nemoguće dok ne bude učinjeno.” kao da su sažele raspoloženje cijelog kongresa.

Michael Peter Edson naglasio je da knjižničarstvu danas nije dovoljna prilagodba postojećih modela rada. Želi li odgovoriti na izazove suvremenoga svijeta, potrebno je iznova promisliti njegovu društvenu ulogu.

Knjižnice nakon pandemije – glavne teme kongresa

Više od 150 stručnih programa bilo je posvećeno pitanjima koja će obilježiti razvoj knjižnica u narednim godinama: otvorenom pristupu znanstvenim informacijama, borbi protiv dezinformacija, slobodnom pristupu informacijama, odnosu knjižnica i UNESCO-a te organizacijskim promjenama unutar IFLA-e.

Posebno je zanimljivo bilo predavanje Helen Shenton o projektu obnove povijesne knjižnice Trinity Collegea i razvoju virtualne knjižnice koja istodobno čuva baštinu i odgovara na potrebe suvremenih korisnika.

Stručni program – teme koje oblikuju budućnost knjižnica

Stručni program kongresa obuhvatio je više od 170 paralelnih sesija i stručnih sastanaka, uz više od 170 poster-izlaganja. Tijekom nekoliko intenzivnih kongresnih dana istodobno se odvijalo i do desetak predavanja, radionica, panela i sastanaka stručnih odbora. Svaki je sudionik, ovisno o području interesa, oblikovao vlastiti kongres.

Program je bio posvećen temama koje će obilježiti razvoj knjižnica u narednim godinama: otvorenom pristupu znanstvenim informacijama, borbi protiv dezinformacija, slobodnom pristupu informacijama, održivosti, umjetnoj inteligenciji, organizacijskim promjenama unutar IFLA-e te ulozi knjižnica u suočavanju s globalnim društvenim izazovima.

Posebnu su pozornost privukle sesije posvećene odgovoru europskih knjižnica na rat u Ukrajini, zaštiti kulturne baštine i potpori izbjeglicama, kao i glavno predavanje Michaela Petera Edsona, koji je pozvao knjižnice na hrabrije i odgovornije djelovanje u vremenu klimatskih promjena, društvenih nejednakosti i ubrzanih tehnoloških promjena.

Među predavanjima koja su na mene ostavila posebno snažan dojam bilo je izlaganje Helen Shenton o obnovi povijesne Knjižnice Trinity Collegea i razvoju virtualne knjižnice koja istodobno čuva kulturnu baštinu i odgovara na potrebe suvremenih korisnika.

Važan događaj kongresa bilo je i predstavljanje novoga IFLA-UNESCO Manifesta za narodne knjižnice, koji potvrđuje ulogu narodnih knjižnica kao otvorenih i uključivih mjesta slobodnog pristupa znanju, informacijama i cjeloživotnom učenju.

Istodobno je na sastancima IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice započeo proces revizije IFLA-UNESCO Manifesta za školske knjižnice i pripreme novih IFLA-UNESCO Smjernica za školske knjižnice, u kojem sam sudjelovala kao predstavnica Hrvatske udruge školskih knjižničara zajedno s dr. sc. Ivankom Stričević, ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Sastanci Sekcije za školske knjižnice

Prvi sastanak IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice održan je 25. srpnja 2022. Sudjelovali su članovi Sekcije, a razgovaralo se o planu rada tijekom konferencije i aktivnostima u predstojećem razdoblju.

Otvoreni sastanak i radionica za pripremu glavnih tema novih IFLA-UNESCO Smjernica za školske knjižnice održani su 27. srpnja 2022. Na sastanku je sudjelovalo 48 predstavnika iz 23 zemlje s pet kontinenata (Afrika – 4, Sjeverna Amerika – 8, Južna Amerika – 2, Azija – 7 i Europa – 27 sudionika), što je omogućilo razmjenu različitih iskustava i pogleda na razvoj školskog knjižničarstva.

Gošća sastanka bila je Claire McGuire, IFLA-ina službenica zadužena za vanjske odnose i partnerstvo s UNESCO-om. Predstavila je aktivnosti usmjerene na potvrđivanje IFLA-UNESCO Manifesta za školske knjižnice od strane UNESCO-a te UNESCO-ovu inicijativu Transforming Education, usmjerenu na promišljanje budućnosti obrazovanja i njegova prilagođavanja suvremenim društvenim izazovima.

Na moj prijedlog članovi Sekcije podržali su pripremu dokumenta Školska knjižnica koja preobražava obrazovanje, kojim bi se pokazalo kako školske knjižnice mogu pridonijeti ostvarivanju ciljeva UNESCO-ove inicijative Transforming Education te aktivno poduprijeti promjene u obrazovanju.

Radionica koju smo zajedno oblikovali

U nastavku rada Sekcije održana je radionica posvećena ulozi školskih knjižnica u preobrazbi obrazovanja. Na prijedlog predsjednice Sekcije Valery Glass moderirala sam raspravu, a njezini su zaključci poslužili kao jedno od polazišta za daljnji rad na novim IFLA-UNESCO Smjernicama za školske knjižnice.

Rasprava se vodila oko sljedećih šest pitanja:

• Koju izobrazbu stručni školski knjižničar mora imati kako bi mogao pridonijeti preobrazbi obrazovanja?
• Kako promicanje čitalačke pismenosti može pridonijeti preobrazbi obrazovanja?
• Kako školski knjižničari mogu promicati odgovorno građanstvo i sudjelovanje u preobrazbi obrazovanja?
• Kako školski knjižničari mogu promicati humanističko obrazovanje i jednakost kao preduvjet preobrazbe obrazovanja?
• Kako nastavna uloga školskog knjižničara može pomoći u preobrazbi obrazovanja?
• Kako školski knjižničari mogu preoblikovati strategije suradnje s lokalnom zajednicom kako bi pridonijeli preobrazbi obrazovanja?

Standard za školske knjižnice Republike Hrvatske utemeljen je i na međunarodno prihvaćenim načelima IFLA-UNESCO Smjernica za školske knjižnice. Sudjelovanje u njihovoj pripremi i razvoju predstavlja doprinos oblikovanju međunarodnoga stručnog okvira koji se primjenjuje i u razvoju hrvatskoga sustava školskog knjižničarstva.

Što sam iz Dublina ponijela za hrvatsko školsko knjižničarstvo

Jedno od najzanimljivijih iskustava bio je okrugli stol o budućnosti školskih knjižnica u Irskoj.

Iznenadila me informacija da u Republici Irskoj niti jedna javna osnovna škola nema školsku knjižnicu, dok u srednjim školama djeluje tek nekoliko knjižnica, i to isključivo u privatnim školama.

Ta je spoznaja još jednom potvrdila koliko je sustav školskih knjižnica u Hrvatskoj razvijen u odnosu na mnoge europske zemlje. Na to me podsjetio i jedan neočekivano topao susret. Kolegica s Islanda prišla mi je kako bi se još jednom, gotovo tri godine nakon održavanja, zahvalila na izvrsno organiziranom Svjetskom kongresu školskih knjižničara održanom 2019. godine u Dubrovniku. Taj kratki razgovor bio je potvrda da se hrvatsko školsko knjižničarstvo prepoznaje i cijeni i izvan naših granica.

Možemo biti ponosni, ali i svjesni odgovornosti da razvijenu mrežu školskih knjižnica još jasnije oblikujemo kao jednog od ključnih nositelja preobrazbe obrazovanja.

---

Najvažnije sporedne stvari svakog kongresa

Prije, između i nakon gustoga rasporeda predavanja, radionica i sastanaka događaju se možda i najvažnije sporedne stvari svakog kongresa – susreti, razgovori i razmjene iskustava s kolegama iz različitih zemalja. Tada otkrivamo koliko profesionalnog iskustva dijelimo, ali i koliko nas različiti obrazovni sustavi i društveni konteksti oblikuju na različite načine.

U Dublinu su ostvareni brojni profesionalni kontakti, a posebno se izdvojila suradnja s mr. sc. Helen Chan sa Sveučilišta u Hong Kongu. Već nekoliko mjeseci poslije gostovala je na stručnom skupu Hrvatske udruge školskih knjižničara u Slavonskom Brodu, a potom su dogovorena i dva predavanja studentima školskog knjižničarstva Sveučilišta u Hong Kongu o zakonodavnom okviru hrvatskoga školskog knjižničarstva i primjerima dobre prakse.

Kongres je tako postao početak suradnje koja se nastavila i nakon povratka iz Dublina.

Kulturni sadržaji – tradicija koja pripovijeda

Tijekom održavanja kongresa organizirani su posjeti knjižnicama, među kojima posebno izdvajam posjet Knjižnici Trinity Collegea u Dublinu. Osnovana zajedno sa sveučilištem 1592. godine, danas je najveća knjižnica u Irskoj s više od šest milijuna primjeraka knjižnične građe te čuva neka od najvrjednijih djela europske kulturne baštine. Imali smo sreću posjetiti je neposredno prije početka višegodišnje i zahtjevne obnove njezina najpoznatijeg prostora, poznatog kao Long Room.

Long Room ne impresionira samo svojim dimenzijama nego i načinom na koji je oblikovan. Ritam visokih drvenih polica, stupova i bačvastoga svoda usmjerava pogled prema kraju prostora te priziva elemente sakralne arhitekture, dajući knjižnici dašak svetosti. Na odmorištima između polica nalaze se biste znamenitih filozofa, znanstvenika i književnika, dok su iznad polica ispisana imena donatora koji su tijekom stoljeća svojim prilozima pridonijeli razvoju i očuvanju knjižnice. Arhitektura i ovdje pripovijeda – prostor nije samo spremište knjiga, nego hram znanja u kojem se stoljećima čuvaju i prenose ljudska iskustva, ideje i otkrića.

Svjesna sam i sadašnjosti i budućnosti knjižnica, ali mi se još uvijek čini da je arhetipska slika knjižnice koju nosimo u sebi najbliža upravo ovakvom prostoru – mjestu u kojem se znanje ne doživljava samo kao informacija nego i kao vrijednost kojoj se pristupa u tišini i s poštovanjem.

Long room Knjižnice Trinity Collegea

Knjiga iz Kellsa

Tijekom posjeta knjižnici organiziran je i obilazak izložbe Knjige iz Kellsa (Book of Kells), jednoga od najdragocjenijih spomenika europske srednjovjekovne umjetnosti i najpoznatijega blaga irske kulturne baštine. Taj raskošno iluminirani evanđelistar na latinskom jeziku nastajao je između 8. i početka 9. stoljeća. Prema najprihvaćenijim istraživanjima, započet je u samostanu na škotskom otoku Ioni, a nakon vikinških napada rad na rukopisu nastavljen je u Kellsu u Irskoj, gdje je stoljećima čuvan i po kojemu je dobio ime. Danas se čuva u Knjižnici Trinity Collegea u Dublinu te predstavlja jedan od najvažnijih simbola irske kulturne i nacionalne baštine.

Izložba je oblikovana gotovo dramaturški: posjetitelja postupno uvodi u svijet nastanka rukopisa. Umjesto da odmah predstavi najvrjedniji eksponat, upoznaje ga s povijesnim okolnostima, materijalima, alatima i vještinama srednjovjekovnih pisara i iluminatora. Posebno dojmljive, višestruko uvećane reprodukcije stranica omogućuju promatranje detalja koji na izvorniku zbog njegove zaštite nisu vidljivi te posjetitelja doslovno okružuju raskoši ornamenata, boja i simbolike.

Tek na samome kraju obilaska, u zatamnjenom prostoru, u središtu velike prostorije i zaštićena staklenim postamentom, nalazi se originalna Knjiga iz Kellsa. Takav postav nije samo muzeološki nego i dramaturški promišljen – postupno gradi znatiželju i iščekivanje, pretvarajući susret s izvornikom u tihi, ali snažni vrhunac cijele izložbe.

Knjiga iz Kellsa

Osim knjižnica, Dublin izlaže toliko toga što vrijedi vidjeti i ponijeti u srcu: nebo s brzoputujućim oblacima, divne parkove s klupama na kojima su ugravirane poruke ljubavi, ulazna vrata koja se natječu u živosti i ljepoti, dojmljive spomenike posvećene nekim od najtežih razdoblja irske povijesti… i, naravno, prekrasnog Oscara Wildea, naslonjenog na stijenu u parku preko puta kuće u kojoj je rođen.

S ovoga puta, kao i uvijek, preporučeno je zadržati ljepotu!

Vanja Jurilj

U Zagrebu 25. studenog 2022.