Ženski tragovi u književnosti i knjižničarstvu

Petnaesti samostalni stručni skup i 23. Skupština Hrvatske udruge školskih knjižničara održani su 17. i 18. listopada 2025. godine u Osijeku, kao središnja proslava Međunarodnoga mjeseca školskih knjižnica.

Tema ovogodišnjega skupa – Ženski tragovi u književnosti i knjižničarstvu – bila je posvećena stvaralaštvu i kulturnoj ostavštini književnica i knjižničarki, s posebnim naglaskom na žene koje su dale značajan doprinos hrvatskoj književnoj i knjižničarskoj baštini te one koje su svojim radom obilježile kulturni i obrazovni život grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Istodobno, tema je bila i poziv na dublje razumijevanje i integriranje ženskog principa u nama i svijetu oko nas – kao temelja skladnijeg i harmoničnijeg društva.

Stručni skup, koji Udruga tradicionalno organizira svakoga listopada u drugome gradu, imao je za cilj osnažiti školsko knjižničarstvo u lokalnoj zajednici i povezati stručnjake iz cijele Hrvatske. Skup je imao razinu državnog stručnog skupa, a svim sudionicima izdane su potvrde o sudjelovanju.

Prijave za sudjelovanje bile su otvorene do 10. listopada, a poziv na Skupštinu i svi popratni dokumenti bili su članovima dostavljeni u skladu sa Statutom Udruge, pet dana prije održavanja.

Skupu je prisustvovalo četrdeset i sedam sudionika, od toga četrdeset i troje školskih knjižničara, a brojniji su bili knjižničari osnovnih škola – iz srednjih škola bilo je 14 sudionika.

Stručni program prvoga dana održan je u dvorani Hotela Osijek, gdje su se održala plenarna izlaganja, primjeri dobre prakse i radni dio 23. Skupštine Hrvatske udruge školskih knjižničara.

Sudionici su imali priliku čuti izlaganja uglednih znanstvenica i stručnjaka, književnica te kolegica školskih knjižničarki koje su svojim radom, iskustvom i nadahnućem obogatile program i rasvijetlile temu ženskih tragova u književnosti i knjižničarstvu.

U kasnopopodnevnom dijelu održana je redovita Skupština Hrvatske udruge školskih knjižničara, nakon koje su sudionici prošetali gradom uz stručno vodstvo i posjetili knjižnicu Strojarske tehničke škole Osijek.

Svečani večernji dio bio je posvećen dodjeli profesionalnih priznanja. Dodijeljena je Nagrada Višnja Šeta – godišnja i nagrada za životno djelo.

Drugi dan bio je posvećen stručnom izletu i zajedničkom upoznavanju kulturnih i prirodnih znamenitosti Baranje. Sudionici su posjetili Prezentacijsko-edukacijski centar Tikveš i Park prirode Kopački rit, gdje su, uz stručno vodstvo, imali priliku upoznati bogatu prirodnu baštinu i povijest ovoga jedinstvenog područja. Izlet je bio prigoda za druženje, razmjenu iskustava i produbljivanje profesionalnih i prijateljskih veza.

Prvi dan Skupa

Svečanost otvorenja

Svečano otvorenje Skupa održano je 17. listopada 2025. godine u dvorani Hotela Osijek, s početkom u 10:30.

Svečani program otvorenja stručnog skupa započeo je izvedbom hrvatske himne koju je otpjevao zbor učenica i učenika Isusovačke klasične gimnazije s pravom javnosti u Osijeku pod ravnanjem profesorice Zrinke Andrić. Izveli su još nekoliko skladbi: klavirski solo Dore Pejačević i Moja diridika u aranžmanu Emila Cossetta.

Igrokaz koji nas je uveo u temu Skupa pod nazivom Pedagoški prijestup izveli su članovi dramske skupine Osnovne škole Dalj: Katarina Ćurčić, Adam Stanić, Andrija Stanić i Petar Klasiček pod mentorstvom Danijele Radonjić. 

U ime domaćina i organizatora okupljenima su se obratili:

• Nataša Mesić Muharemi, predsjednica Podružnice Hrvatske udruge školskih knjižničara Osječko-baranjske županije
• Miranda Glavaš Kul, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Osječko-baranjske županije
• Vanja Jurilj, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara.

Pozdravnim govorima naglašena je važnost kvalitetnog stručnog usavršavanja, suradnje i međusobne podrške među školskim knjižničarima te zahvalnost svim sudionicima koji svojim radom i entuzijazmom pridonose jačanju knjižničarske profesije.

Stručni dio programa

Nakon pozdravnih govora uslijedio je stručni dio programa.

Prof. dr. sc. Dubravka Zima, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
Žensko autorstvo u novijoj hrvatskoj književnosti

Prvo plenarno izlaganje održala je prof. dr. sc. Dubravka Zima, redovita profesorica na Odsjeku za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Autorica brojnih znanstvenih radova i studija iz područja dječje književnosti i kulturne povijesti, u svom je predavanju otvorila pitanje dijalektike ženskog autorstva – od prvih spisateljica koje su djelovale na marginama muške književnosti do suvremenih autorica koje aktivno preoblikuju književni kanon.

U izlaganju je istaknula da povijest ženskog pisanja u hrvatskoj književnosti obilježava diskontinuitet, kako u recepciji, tako i u književnopovijesnom vrednovanju.
Pozivajući se na teoretičarku Elaine Showalter, prof. Zima prikazala je razvoj ženskog autorstva kao proces koji prolazi kroz ponavljanje istih faza – oponašanja, pounutrivanja, protesta, zastupanja i samootkrivanja – jer svaka nova generacija spisateljica iznova otkriva svoju povijest i svoje pretkinje.

Na primjerima hrvatskih književnica, počevši od Cvijete Zuzorić, pjesnikinje čiji nijedan stih nije sačuvan, preko autorica iz 19. stoljeća: Jagode Truhelke i Dragojle Jarnević, preko Ivane Brlić-Mažuranić i Vilme Vukelić, do Vesne Parun, Irene Vrkljan, Dubravke Ugrešić i Slavenke Drakulić – pokazala je kako se kroz ženske glasove otvara prostor za preispitivanje dominantnih kulturnih i rodnih paradigmi.
U tom se kontekstu „žensko pismo“ pojavljuje ne kao biološka, nego kao subverzivna i emancipacijska praksa pisanja koja unosi osjećajnost, tijelo i intimu u jezik – i time razotkriva granice patrijarhalnog modela književnosti.

Predavanje je završilo porukom da je žensko autorstvo sastavni, ali još uvijek nedovoljno vidljiv sloj nacionalne književnosti, te da upravo knjižničari i književni pedagozi imaju važnu ulogu u vraćanju tih glasova u obrazovni i kulturni prostor. Naglasila je i da se u okviru studija književnosti na hrvatskim sveučilištima najčešće obrađuju samo dvije autorice, stoga  i kao svoju profesionalnu odgovornost i dužnost utemeljila i predaje kolegij Žensko autorstvo u hrvatskoj književnosti.

Za kraj izlaganja, prof. Zima pročitala je pjesmu Olje Savičević Ivančević Ne čitaš žene, kao snažan, poetski podsjetnik na nužnost čitanja i prepoznavanja ženskog glasa:

NE ČITAŠ ŽENE

Kažeš ne čitaš žene
Što bi ti one mogle reći
Naučile su te govoriti
Naučile su te hodati
Naučile su te jesti
Naučile su te pišati
Naučile su te voditi ljubav
Uistinu što bi one
Mogle znati o tebi
I tvome iskustvu
Sva ta stoljeća nisu iznjedrila
Jednu koja bi bila velika
Kao veliki pisac
Kojemu je prala čarape
Kažeš ne čitaš žene
Žene su te učile čitati
Učile pisati
Učile živjeti
Uistinu, dječače
Bio je to
U najboljem slučaju
Uzaludan posao

Marijana Špoljarić Kizivat, dipl. knjiž., voditeljica Matične razvojne službe za školske knjižnice za područje Osječko-baranjske županije
Zaslužne slavonske knjižničarke

Uslijedilo je izlaganje Marijane Špoljarić Kizivat, knjižničarke i profesorice hrvatskog jezika i književnosti u zvanju više knjižničarke. Doktorirala je na Sveučilištu u Zadru s temom Organizacija i očuvanje zbirki legata u knjižnicama. Zaposlena je u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek, voditeljica je Županijske matične razvojne službe i Matične razvojne službe za školske knjižnice Osječko-baranjske županije.

Njeno predavanje je bilo posvećeno radu i doprinosu školskih knjižničarki ove županije, njihovim postignućima, specifičnostima djelovanja te razvoju knjižničarske mreže u regionalnom kontekstu.

Istaknula je:

• Ljubu Radman, školsku knjižničarku, profesoricu i mentoricu, ključnu u razvoju srednjoškolskih knjižnica u Osijeku te u obrazovanju generacija knjižničara. Sudjelovala je u izradi Standarda za školske knjižnice, vodila Društvo knjižničara Slavonije i Baranje te priredila vrijedne bibliografske i povijesne zapise o radu Društva.
• Veru Erl, knjižničarku, povjesničarku i osnivačicu studija knjižničarstva u Osijeku, koja je povezala znanstveni rad, visokoškolsko knjižničarstvo i strukovno djelovanje te snažno pridonijela afirmaciji knjižničarske profesije na regionalnoj i nacionalnoj razini.
• Silvu Pavlinić, voditeljicu Dječjeg odjela i Razvojne matične službe GISKO-a, koja je svojim pedagoško-animatorskim radom, suradnjom sa školama, utemeljenjem stručnih susreta i zagovaranjem dječjih odjela ostavila prepoznatljiv trag u unapređivanju narodnog i školskog knjižničarstva.
• Jasminu Lovrinčević i Dinku Kovačević, autorice ključnih priručnika i studija za školsko knjižničarstvo, koje su svojim teorijskim i praktičnim radom oblikovale suvremeno razumijevanje uloge školske knjižnice, razvijale modele informacijske pismenosti, vrednovanja rada i trajnog stručnog usavršavanja te aktivno sudjelovale u radu Hrvatske udruge školskih knjižničara i strukovnih tijela.

Kroz njihove je biografije izlaganje pokazalo koliko su žene – knjižničarke, mentorice, voditeljice, istraživačice – bile i ostale temelj profesionalnog identiteta školskog knjižničarstva. Posebno je istaknut projekt Zaslužne osobe u hrvatskom knjižničarstvu kroz povijest i online Biografski leksikon zaslužnih žena u hrvatskom knjižničarstvu, kao važan korak u sustavnom prepoznavanju, dokumentiranju i vrednovanju njihova doprinosa.

U nastavku stručnog dijela programa predstavljeni su primjeri dobre prakse školskih knjižničarki, koji su pokazali kako se tematski okvir ženskih tragova u književnosti i knjižničarstvu može kreativno i inspirativno pretočiti u konkretne projekte i aktivnosti unutar školskih knjižnica.

Alta Pavin Banović, mag. theol. i mag. bibl., stručna suradnica knjižničarka – izvrsna savjetnica, Medicinska škola Osijek
Čitateljska putovanja riječima književnica – projekti školske knjižnice u praksi

U svojem je predavanju Čitateljska putovanja riječima književnica – projekti školske knjižnice u praksi kolegica predstavila niz projekata i aktivnosti kojima knjižnica potiče čitanje i interpretaciju književnih tekstova autorica, povezujući književno iskustvo s odgojno-obrazovnim radom i razvojem čitateljske kulture učenika.

Daliborka Pavošević, prof. i dipl. knjiž., stručna suradnica knjižničarka – mentorica, Elektrotehnička i prometna škola Osijek
Kad trag prošlosti postane put budućnosti: Vilma Vukelić kao inspiracija

U svojem je radu autorica predstavila knjižničarski i pedagoški projekt posvećen Vilmi Vukelić – osječkoj knjižničarki i kulturnoj djelatnici – čije je profesionalno i društveno djelovanje poslužilo kao nadahnuće za promišljanje uloge knjižničarke u povezivanju prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Ksenija Kesegi-Krstin, prof. i dipl. knjiž., stručna suradnica knjižničarka – izvrsna savjetnica, Ugostiteljsko-turistička škola Osijek
Tihe, buntovne i svoje: žene koje su mijenjale pravila

Izlaganje Ksenije Kesegi-Krstin zaokružilo je niz primjera dobre prakse. Autorica je dugogodišnja članica Hrvatske udruge školskih knjižničara, aktivna u regionalnoj podružnici i dobitnica više strukovnih priznanja, među njima i Nagrade Višnja Šeta (2023.).

U predavanju Tihe, buntovne, svoje: žene koje su mijenjale pravila predstavila je ideju ženskog pisma kao subverzivne prakse pisanja kojom autorice razbijaju jezične i kulturne norme oblikovane unutar patrijarhalnog poretka.
Polazeći od teorijskih postavki autorica poput Hélène Cixous, Luce Irigaray i Julije Kristeve, predavanje je istaknulo kako su žene kroz povijest, mijenjajući pravila jezika i izraza, stvarale nove mogućnosti mišljenja, slobode i postojanja u svijetu.

Prof. dr. sc. Jasna Horvat, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet
Ženskim glasom o muškim junacima

Drugi blok izlaganja otvorila je prof. dr. sc. Jasna Horvat, redovita profesorica kvantitativne ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, interdisciplinarna teoretičarka kulture, književnica i umjetnica.
Autorica je niza romana i teorijskih radova koji objedinjuju znanstveni i književni diskurs te u književnu praksu uvode pojmove transdisciplinarnosti i aksiomatske književnosti, objedinjene u manifestnom opusu nazvanom Ars Horvatiana. Dobitnica je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja, među kojima su Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Državna nagrada za znanost, te Državna nagrada Ivan Filipović.

U izlaganju Ženskim glasom o muškim junacima autorica je predstavila vlastiti književni i teorijski koncept u kojem promišlja odnos anime i animusa kroz prizmu višestoljetnoga kulturnog prijenosa muškog pogleda na svijet.
Polazeći od Manifesta aksiomatske književnosti, Jasna Horvat interpretira književnost kao polje pomirenja racionalnosti i imaginacije – gdje muški princip postaje struktura, a ženski glas, imaginacija i intuicija dobivaju ulogu stvaralačke korektivnosti.

Kroz primjere iz svojih romana (Az, Vilikon, Vilijun, Alikvot, Atanor, OSvojski, Ahorion) autorica je pokazala kako njezini muški junaci zapravo odražavaju ženski glas – animu koja preispituje povijest, identitet i slobodu izraza.
Posebno je izdvojila roman Bizarij (2009), u kojem je grad Osijek prikazan kao središnji muški junak i metafora ravnoteže između muškog i ženskog principa – racionalnog i emotivnog, stvarnog i simboličnog.

Prof. dr. sc. Kristina Peternai Andrić, Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odsjek za hrvatski jezik i književnost
Neposlušne junakinje

Izlaganje prof. dr. sc. Kristine Peternai Andrić, redovite profesorice na Filozofskom fakultetu u Osijeku, nastavilo je tematski niz o ženskom pismu, identitetu i otporu normativnim obrascima. Profesorica Peternai Andrić predaje kolegije iz književne i kulturne teorije, naratologije i teorija identiteta, a autorica je više znanstvenih monografija, među kojima su Učinci književnosti (2005.), Ime i identitet u književnoj teoriji (2012.), Pripovijedanje – identitet – invaliditet (2019.) te Neposlušne. Književne prakse prikazivanja roda (u suautorstvu s Ivanom Žužul, 2023.).

U predavanju Neposlušne junakinje autorica se bavila književnim likovima žena koje se ne uklapaju u zadane rodne i društvene obrasce, junakinjama koje postoje u otporu. Polazeći od teorija Paula Ricoeura, Judith Butler i Simone de Beauvoir, predavanje je razmatralo književnost kao prostor u kojem se identitet ne odražava, nego aktivno stvara.
Neposlušnost junakinja pritom nije destrukcija, nego čin samostvaranja – trenutak kad žena progovara vlastitim glasom, izlazeći iz simboličkih i jezičnih okvira koji su je određivali.

Posebno je istaknut primjer Dragojle Jarnević i njezina Dnevnika kao oblika književne emancipacije u kojem pisanje postaje čin otpora, a tijelo, glas i jezik – oruđe slobode.
Predavanje je zaključeno porukom da ni identitet ni književnost nikada nisu dovršeni, nego se uvijek iznova ispisuju kroz hrabrost i neposlušnost ženskih glasova.

Vanja Jurilj, stručna suradnica knjižničarka – izvrsna savjetnica iz Osnovne škole Antuna Mihanovića u Zagrebu, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara u trećem mandatu
Svijet u ravnoteži – nježnost i snaga, tišina i glas

Autorica je brojnih projekata u svojoj školi i Hrvatskoj udruzi školskih knjižničara. Inicirala je mnoge projekte, među kojima i manifestaciju Knjižna booka, stručne skupove Udruge te niz aktivnosti kojima je promijenila percepciju uloge školskog knjižničara u obrazovnom sustavu.
Svojim idejama i predanim radom postavila je visoke standarde profesionalnosti, povezala domaću i međunarodnu zajednicu te učvrstila status školskog knjižničarstva kao važnog dijela kulturnog i obrazovnog tkiva Hrvatske.

U izlaganju Svijet u ravnoteži osvrnula se na suvremenu težnju za sve većim polariziranjem i premalom naglasku na ravnoteži i usklađivanju. Polazeći od ideje da ono što je živo u nama nije društveni konstrukt, nego odraz životne sile, autorica je pokazala kako se stvarna ravnoteža ne postiže nadmetanjem suprotnosti, nego njihovim prepoznavanjem i usklađivanjem – u svetom sjedinjenju osjećaja i jasnoće, intuicije i razuma, stvaranja i djelovanja. Povezala je temeljne postulate jungovske psihologije istražujući pojam ravnoteže između ženskog i muškog principa – anime i animusa – kao unutarnje i vanjske mjere svijeta.

U simboličnom završetku izlaganja knjižnica je predstavljena kao ogledalo svijeta u ravnoteži – prostor u kojem se riječ, znanje i emocija neprestano preobražavaju u živu cirkulaciju smisla. Knjižnica, u tom svjetlu, može biti doživljena kao mjesto unutarnjeg i vanjskog reda, prostor koji ne pripada samo instituciji, nego čovjeku koji u njoj traži i pronalazi cjelovitost.

Radni i svečani dio Skupštine

U popodnevnom i večernjem dijelu programa održan je radni i svečani dio 22. redovite Skupštine Hrvatske udruge školskih knjižničara, nakon čega je uslijedio organizirani obilazak Osijeka i posjet školskoj knjižnici Strojarske tehničke škole Osijek.
Iscrpno izvješće o Skupštini možete pročitati u zasebnom članku.

Drugi dan skupa – stručni izlet u Baranju

Drugi dan stručnog skupa bio je, prema tradiciji, posvećen upoznavanju kulturnih i prirodnih znamenitosti kraja domaćina.
Ovoga su puta sudionici putovali u Baranju, gdje su posjetili Park prirode Kopački rit i Prezentacijsko-edukacijski centar Tikveš.

U Tikvešu su obišli obnovljeni dvorac i edukacijski centar, gdje su kroz multimedijske sadržaje i stručno vodstvo stekli uvid u povijest, kulturu i svakodnevicu toga područja.

Tijekom obilaska Kopačkog rita, jednog od najstarijih i najvrjednijih prirodnih rezervata u Hrvatskoj, sudionici su imali priliku upoznati bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta, osobito jedinstvene močvarne ekosustave koji čine srce baranjske prirode.

Izlet je protekao u ozračju zajedništva, učenja i odmjerene vedrine, uz neizostavno druženje i razmjenu iskustava među kolegama iz različitih dijelova Hrvatske.
Na taj je način skup zaokružen u duhu teme Ženski tragovi u književnosti i knjižničarstvu – povezujući znanje i prirodu, riječ i tišinu, profesionalni rast i ljudsku bliskost.

Tragovi Ženskih tragova u književnosti i knjižničarstvu

Nakon održanog stručnog skupa proveli smo evaluaciju usmjerenu na njegove organizacijske i sadržajne elemente. Zaista je bilo lijepo vidjeti da smo od svih sudionika koji su ispunili upitnik smo dobili čistu peticu i za organizaciju i za sadržaj skupa. Neki od zanimljivijih komentara su: Zanimljiva i poučna saznanja o avangardnim ženama iz prošlosti.; Aktualna tema je uvijek dobar izbor za skup, kao i izvrsni predavači; Kontinuitet i kvaliteta skupova; Vrijednost HUŠK-ovih stručnih skupova je u tome što se osluškuju društvena zbivanja pa i teme uvijek budu aktualne i obogate polaznike za nove spoznaje. Ne bavimo se ishodima, izradom leptirića, kurikulima, nego temama koje su obrađene i prezentirane na jednoj višoj razini.; Topla ljudska atmosfera, radost susreta knjižničara i zanimljiva predavanja… Zabilježili smo i prijedloge za poboljšanja, prije svega za dodjelu profesionalnih nagrada u drugačijem formatu.  

Ono o čemu na samom stručnom skupu nismo govorili, a smatramo da je uvijek važna aktivnost koja prati naše stručne skupove, je informacija da smo započeli pregovore o sustavnom i dostatnom financiranju nabave knjižnične građe za školske knjižnice čiji su osnivači Grad Osijek i Osječko-baranjska županija. Nadajmo se da će rezultati dogovora dodati još jednu nijansu trajnosti i dubine u tragove našeg stručnog skupa!

Organizacijski odbor stručnog skupa Ženski tragovi u književnosti i knjižničarstvu:

Nataša Mesić Muharemi, Ksenija Kesegi Krstin, Irena Bando, Marija Purgar, Goranka Braim Vlahović i Vanja Jurilj

Uime Organizacijskog odbora zahvaljujem svim predavačima i sudionicima stručnog skupa i nadam se da se vidimo iduće godine u Čakovcu!

Izvješće priredila:

Vanja Jurilj